Privrednici iz RS očekuju da se najavljene ekonomske reforme u ovoj i narednim godinama dosljedno sprovode, ali i da se napokon počne s reformom javne administracije, rekao je u intervjuu za „Nezavisne“ Borko Đurić, predsjednik Privredne komore RS.

Dodao je i da kroz usvajanje novih zakona, od kojih su neki već usvojeni, očekuju i određene, nove udare i opterećenja na privredu, a da efekte smanjenja tih opterećenja imaju u najavi tek za 2018. godinu. Pored toga, Đurić je upozorio i da je nedopustivo da se sa nivoa BiH čeka posljednji čas kako bi bila produžena neka olakšica privredi, aludirajući tako na situaciju da je Odluka o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa kod uvoza repromaterijala produžena predzadnjeg radnog dana prošle godine.

NN: Ocijenite nam privredna kretanja u RS u prošloj godini, kao i šta očekujete u 2017. godini? Da li nas očekuje bolja ili lošija poslovna godina?

ĐURIĆ: Ako posmatramo statističke pokazatelje, onda vidimo da je u prošloj godini, pored svih teškoća s kojima se privreda suočava, zabilježen izvjestan privredni rast. Ako posmatramo industriju u cjelini, to je rast od nekih sedam odsto, a ako gledamo prerađivačku industriju, onda je to rast od oko 3,1 odsto u prvih 11 mjeseci 2016. godine. Ukupan industrijski rast od sedam odsto je rezultat značajnog povećanja realizacije prihoda u energetskom sektoru, prvenstveno uključenjem termoelektrane u Stanarima. Ono što na određen način ohrabruje je činjenica da se i u prerađivačkoj industriji bilježi izvjesni rast proizvodnje. Ako bih želio u jednoj rečenici da rezimiram, rekao bih da je 2016. godina obilježena nekim pozitivnim trendovima, i pored svih teškoća, ali da to nije dovoljno za sve ono što nam je neophodno, posmatrajući sa druge strane narastajuće potrebe. Što se tiče 2017. godine, sigurno je da će ona biti, kada su u pitanju uslovi privređivanja, nešto teža od 2016. godine. Povećanjem najniže plate povećavaju se i obaveze na troškovnoj strani za svakog privrednika, a pritom pitanje je na koji način će se realizovati eventualno povećanje produktivnosti koje bi to u izvjesnoj mjeri kompenzovalo. Pored toga, 2017. je isto tako i godina u kojoj mi očekujemo da će se napokon realizovati neke od reformskih mjera koje bi u daljem toku trebalo da rezultiraju i konačnim smanjenjem opterećenja na privredu, a na takav način onda i poboljšanjem uslova privređivanja, što će sigurno imati za posljedicu i značajniji privredni rast.

NN: Šta očekujete od tih reformskih mjera?

ĐURIĆ: Ono što mi očekujemo je da se te reforme dosljedno sprovode, da se napokon počne s reformom javne administracije, da javna preduzeća budu onaj faktor kakav ostatak privrede očekuje, a to je da javni sektor bude u punom kapacitetu u funkciji potreba realnog sektora. Mi smo kroz aktivnosti sprovođene prilikom kreiranja ekonomskih reformi ukazali na ona pitanja i one probleme s kojim se privreda suočava. Neću sada ponavljati te probleme privrede, jer ih ponavljamo iz godine u godinu. Ovog puta gotovo sve od onog na šta smo ukazivali našlo je svoje mjesto u tom dokumentu ekonomskih reformi, koji je napravljen za period od tri godine. Ukoliko taj dokument bude na odgovarajući način sproveden, ukoliko bude napravljena dinamika realizacije i praćeni rezultati kroz vrijeme, ne bi smjeli izostati i nekakvi pozitivni efekti svega toga.

NN: Recite nam, konkretno, šta je prioritetno da se izvrši od tih reformskih mjera?

ĐURIĆ: Mi očekujemo da javna administracija bude daleko efikasnija. Takođe, očekujemo da se realizuje sve ono na šta smo ukazivali, od školovanja kadrova koji nedostaju privredi, do izvršavanja obaveza koje se postavljaju kako prema realnom sektoru, tako i kada je u pitanju javni sektor. Dakle, tražimo da vrijede isti principi za sve, da svi izvršavaju obaveze. Znači, da se ne dešava ovo što sad imamo da javna preduzeća, javne ustanove ne uplaćuju poreze i doprinose i da se na takav način stvara jedan problem funkcionisanja sistema u cjelini. Ako to padne samo na realni sektor, onda smo mi u velikom problemu i zbog toga očekujemo dosljedno sprovođenje zakona i svih usvojenih mjera prema svim subjektima na koje se to odnosi.

NN: Da li očekujete dalja opterećenja na privredu RS?

ĐURIĆ: Kroz usvajanje novih zakona, od kojih su neki već usvojeni, očekujemo i određene, nove udare i opterećenja na privredu, a efekte smanjenja tih opterećenja imamo u najavi tek za 2018. godinu. I nije problem, izdržaćemo mi i to, ali ako će se biti dosljedan u realizaciji onog što treba da vodi ka smanjenju opterećenja.

NN: Činjenica je da institucije BiH koče usvajanje brojnih projekata i propisa koji bi olakšali poslovanje domaće privrede, poput izmjena zakona o PDV, carinskoj politici, suspenzije carina… Kako gledate na sve to?

ĐURIĆ: Tačno je da je zakočeno dosta toga što je vezano za nivo BiH. Samo jedan radni dan prije kraja godine produžena je odluka o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa na uvoz repromaterijala, a koji se najviše odnosi na kožarsko-prerađivačku, elektro i mašinsku industriju.

Nije dobro što se čeka posljednji trenutak. Kao da se za to nije znalo. To se moglo uraditi prije mjesec dana jer su privredne asocijacije, entitetske komore i Spoljnotrgovinska komora BiH uputili zahtjeve u vezi s tim prije nekoliko mjeseci i nije trebalo čekati zadnji dan. Postoje još brojna pitanja koja bi išla u susret poboljšanju privrednog ambijenta, a koja bi trebalo da budu riješena, a gdje se ne traže neka finansijska davanja.

NN: Navedite nam još neki primjer koji opterećuje privredu?

ĐURIĆ: Na primjer, mi tražimo da se predaja poreskih prijava i plaćanje obaveza po osnovu PDV-a, sa 10. u mjesecu pomjeri na 20. u mjesecu ili na kraj mjeseca. Zašto? Pa zato što je puno određenih radnji koje treba obaviti i sve to stisnuti u deset dana, a pritom Uprava za indirektno oporezivanje BiH ima komotan period od 30-60 dana za povrat. Vidite sada apsurdnu situaciju, kada imate obavezu, to morate izmiriti u roku od deset dana, a kada steknete pravo na povrat PDV-a, onda čekate 60 dana. Ne može se tako graditi privredni ambijent. To su samo neki od primjera funkcionisanja organa na nivou BiH i njihovog odnosa prema privredi. Mi očekujemo da će se imati razumijevanja za to jer se napokon mora shvatiti da bez vlastite pivrede, bez posvećenosti vlastitoj privredi i protežiranju domaće proizvodnje, nema budućnosti. Postaćemo sluge kod svoje kuće ako ovako nastavimo.

NN: Koliko je skupo finansiranje privrede u BiH?

ĐURIĆ: Mi smo svjedoci da su u posljednje vrijeme značajno pale kamatne stope. Međutim, mi se suočavamo sa drugim problemom. Naša privreda je već značajno zadužena, tako da banke i nemaju mogućnosti za nekakve ozbiljnije plasmane, s obzirom na to da su investicije u privredi svedene na minimum.

NN: Prisustvovali ste tradicionalnom novogodišnjem prijemu za predstavnike privrede kod predsjednika RS Milorada Dodika. Koliko ste zadovoljni porukama predsjednika RS sa tog skupa i datim obećanjima?

ĐURIĆ: Moram biti iskren da je, po mojoj ocjeni, a sa stanovišta interesa privrednika, obraćanje predsjednika RS bilo najkvalitetnije od onih koja smo do sada imali. To govorim zato što je predsjednik RS bio veoma jasan i određen u pogledu njegovog odnosa prema privredi, što je pokazao razumijevanje za sve ono što dolazi iz realnog sektora i iznio obećanje da će uzeti aktivnu ulogu u rješavanju svih onih problema s kojima se privreda suočava.