Stari Egipćani i Grci raštan su smatrali svetom biljkom koja ima čudotvorne osobine. Slikali su ga na zagrobnim slikama i freskama u piramidama, dok je u antičkoj Grčkoj zbog izuzetne hranjive vrijednosti smatran potomkom Zevsa. Reč je o najzdravijem povrću na svijetu. Treba li onda naglasiti koliko je Hercegovina blagoslovena, gdje god da se okrenete vidjećete ove magične zelene listove.

 

Džordž Mateljan, jedan od najboljih poznavaoca zdrave hrane u svijetu kaže “Ako ste u nekom slučaju primorani da izaberete samo jedno povrće za cio život, to bi svakako trebao da bude raštan.”

 

Raštan je višegodišnja biljka sa velikim plavičasto-zelenim sočnim listovima. Male je hranljive vrijednosti, 100 g jestivog dijela sadrži 27 kalorija. Bogata je vitaminom S. Koristi se zimi (jer ljeti gubi na ukusu i žilav je) za variva i jela sa mesom. Bere se tokom cijele zime i rano s proljeća, ali je najboljeg ukusa posle prva dva mraza.

Raštan se sadi u kontejnere sa kvalitetnim supstratom.Ne zahijteva zaštitna hemijska sredstva, jedino je neophodno zalivanje. Rasad se postavlja na malč foliju ispod koje je postavljen sistem za navodnjavanje.

 

Raštan formira stablo visoko do 80-100 cm sa dosta dugim internodijama, lisnom rozetom na vrhu. Za ishranu se koriste listovi, koji su kvalitetniji poslije jačeg zahlađenja. Raštan predstavlja značajno povrće tokom zime u mediteranskom području. Lisnati kupus je veoma otporan na niske temperature. Mnogo je bolji ukus kada na njega djeluju mrazevi. Isto tako veoma dobro podnosi visoku temperaturu. Podnosi i velike nadmorske visine, a uspjeva i na slabijim zemljištima. Listovi se beru postepeno, odozdo prema gore.

Rasad u vrijeme sađenja treba da ima 4-6 listova. Raštan se sadi na razmak 60×40 cm. Mjere njege se sastoje u navodnjavanju i okopavanju. Za berbu pristiže za 120-160 dana posle sjetve.

 

Odličan je izvor hranljivih vlakana, kao i sastojaka sa moćnim antikancerogenim osobinama kao što su diindolilmetan, suloforafan, selen.

Raštan, zbog jake ćelijske strukture, ima veću nutritivnu vrednost kada se skuva nego kad je sirov. Sok koji se dobija cijeđenjem svježih listova i stabljika raštana, kada se redovno uzima, u narodu je poznat lijek za giht, bronhitis i probleme sa cirkulacijom.

Kalcijum iz raštana jača kosti i preventivno djeluje kod osteoporoze. Mangan iz raštana aktivira enzime, između ostalih i onaj koji pomaže organizmu da iskoristi vitamin S. Raštan je odličan izvor vitamina A i cinka, sastojka koji značajno utiču na jačanje imuniteta. Vitamin S, kojim je bogat raštan, jača imunitet, sprječava oštećenja ćelija i smanjuje rizik od asteroskleroze.

 

Raštan se nalazi na meniju većine hercegovačkih restorana, a svježeg ga možete kupiti na svim lokalnim zelenim pijacama Hercegovine.

 

Pripremila: Ivana P. , januar 2014.