Zamislite da svi radnici koji danas imaju platu od 600 KM počnu da primaju mjesečnu platu od oko 900 KM, a da dugoročno država ne izgubi ništa… Da, to je model kojim će se jedna Poljska boriti protiv odliva radne snage. Može li BiH da krene istim stopama?

Kada ste čuli posljednji put neku ozbiljnu raspravu u državi vezano za poresku politiku, a da nije nametanje novih poreza, akciza ili parafiskalnih nameta?

Ovo pitanje je postavio ekonomista Faruk Hadžić nakon što je objavljena vijest kako Poljska planira da zaustavi odlazak mladih.
A riječ je o mjeri kojom bi većina mladih radnika bila oslobođena obaveze plaćanja poreza na dohodak kako bi se zaustavio odlazak mladih u druge zemlje Evropske unije u potrazi za boljim platama.

Za razliku od ozbiljnih zemalja koje uprkos odlasku mladih se bar trude da ih zaustave u BiH uglavnom možete čuti istupe pojedinaca, koji pokušavaju pozitivnim primjerima i idejama unaprijediti ekonomsku situaciju u državi.

Hadžić, koji se duže vrijeme zalaže za ukidanje poreza na dohodak za sve građane na plate do 1.000 KM, a sve radi stimulisanja potrošnje i povećanja raspoložive zarade radnika.

Glavni argument onih koji su protiv jedne ovakve mjere jeste „da će na taj način budžeti ostati bez sigurnih prihoda, te da onda to može ugroziti finansiranje raznih budžetskih potreba“.

Ipak, Hadžić se samo djelomično slaže sa ovom tvrdnjom, jer u kratkom roku može doći do manjeg pada prihoda po osnovu prikupljenog poreza na dohodak, ali povećanjem i multipliciranjem potrošnje, država će kroz indirektne poreze čak ubrati više novca nego što je gubitak po osnovu ovog poreza, a plate su povećane.

“Ovu tezu sam više puta detaljno obrazlagao, a praktični primjer jeste Republika Srpska, koja je prošle godine povećala neoporezivi dio plate na 500 KM. Imali su pad po osnovu poreza na dohodak za par miliona KM, ali su imali znatno povećanje potrošnje, tako da očekuju povećanje kroz prikupljeni PDV desetke miliona KM više”, tvrdi on.

Prema riječima Hadžića, Poljaci su shvatili, za razliku od nas, da je bolje imati u kratkom roku manji pad prihoda po osnovu poreza na dohodak, nego dugoročno veliki minus, ako mladi odu.

“Ako jedna osoba ode van države, ona više ne plaća državi nikako porez na dohodak, doprinose, PDV, akcize i parafiskalne namete. Od čega će se osigurati penzije sadašnjim i budućim penzionerima. Sad kad ode 30.000 osoba, izračunajte koje tu imamo gubitke. Radna snaga se smanjuje, ubrzo nećemo imati nezaposlenih. I tu je naša kratkovidnost, tj. onih koji kreiraju ekonomsku politiku. Njihova vizija je uzmi danas što više možeš, a sutra ćemo vidjeti kako dalje”, navodi Hadžić.

On je pokušao objasniti da su daleko veći gubici za ekonomiju i društvo iseljavanje (što kroz manju potrošnju, manje poreske prihode, što kroz ulaganje u jednu osobu od rođenja do odlaska vani), nego ako bi se ukinuo porez na dohodak, a usporilo iseljavanje.

“Međutim, kod nas u društvu nema zdrave javne i stručne rasprave. Čim prijedlog koji iznesete nije po volji one druge strane, odmah ste „polustručni“, „polupismeni“, „populista“, „bombastičnan“, „negativan“ i šta sve ne, umjesto da ponude svoj prijedlog oko kojeg bi se moglo razgovarati i diskutovati. Zbog toga imamo situaciju kao nedavnu u USK, jer se trebaju ugasiti škole, a nastavnici se bune, jer kako to da sada neće imati platu? To i jeste naš problem jer o problemu razmišljamo tek kada nastane, umjesto unaprijed. Međutim, u odsustvu toga imate lične napade. I to pokazuje zašto niti imamo ekonomije, niti vizije, a ubrzo niti ljudi, koji odlaze masovno van BiH”, rekao je Hadžić.

Sa druge strane, ekonomista Predrag Duduković smatra da potez koji su napravili Poljci ne bi mogao proći kod nas, posebno u Republici Srpskoj I to najviše zbog budžeta takvog kakav jeste.

“S obzirom na neke ustupke poput povećanja neoporezivog dijela plate i sad smanjenja doprinosa na povećanje plata, budžet ne može u buduće da istrpiti dodatna umanjenja poreza”, kaže on.

Pored toga, kako kaže, ovakva jedna mjera čak ne bi ni imalo nekakvog efekta i ne bi zadržala mlade u zemlji.

“Odnosno, ne bi uopšte zaustavila proces iseljavanja, jer ta mjera je premala i preslaba da bi značajno uticala na svijet ljudi. To ne bi dovelo do bolje ekonomske situacije koja bi u konačnici zaustavila odlazak”, navodi Duduković za portal Buka.

Trenutno, on smatra da je Vlada RS napravila ono što joj dopušta budžet, ali i da ako bi bilo većeg punjenja budžeta moralo bi se hitno početi sa novim mjerama za povećanje plata.

“To bi omogućilo da se ide u nekim pravcima umanjenja opterećenja poslodavaca. Ali trenutno, nakon svih ovih mjera na potezu su poslodavci koji moraju da podignu plate radnicima do mjere koja ne bi ugrozila njihovo poslovanje.  A sigurno je da ima zaista dosta poslodavaca koji imaju prostora da podignu plate. Do sada je tržišna cijena diktirala visinu plate, ali sad je situacija drugačija i samo dobra primanja mogu zaustaviti odlazak. Znači, ne ukupna prosječna plata 1.000 maraka, već 1.000 maraka u realnom sektoru. To bi u značajnoj mjeri zaustavilo odlazak radne snage. Vlada je uradila što joj dopušta budžet, ali ostaje još mnogo toga da se uradi, da se još više rasterete poslodavci koji već od danas moraju dizati plate do svog maksimuma”, zaključio je Duduković.

 

Izvor: 6yka.com