Kao što se i očekivalo, Centralni popisni biro nije postigao dogovor o jedinstvenom programu za obradu podataka, a u narednom periodu ostaje da se vidi da li će se pomjerati rok za objavu rezultata popisa ili će Agencija za statistiku BiH i Republički zavod za statistiku, svako ponaosob i bez međunarodne verifikacije, objaviti rezultate popisa stanovništva, domaćinstava i stanova.
 

 

Samo dan nakon što je potvrđeno da statističari nisu uspjeli naći zajednički jezik o tome ko predstavlja stalnog stanovnika BiH, Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao je da će tražiti da Republika Srpska objavi podatke ukoliko se u zakonskom roku, odnosno do 1. jula, ne objave rezultati popisa.

Podsjećanja radi, za RS je neprihvatljivo da oni koji se školuju van BiH i rade u inostranstvu, osim susjednih zemalja, budu uvršteni u stalne stanovnike BiH, na čemu, sa druge strane, FBiH, odnosno uglavnom Bošnjaci, insistiraju.

„Dakle, ostaje činjenica da dvije godine nakon popisa rezultati nisu objavljeni i za to postoji odgovornost. Mi ćemo u nekom narednom periodu tražiti da se objavi zvanično popis za RS. To nas jedino i interesuje i uopšte nas ne zanima šta je na nivou BiH“, rekao je Dodik.

U narednih nekoliko dana očekuje se još nekoliko sastanaka, pa čak i uključivanje pojedinih međunarodnih faktora u priču u vezi s projektom koji je BiH koštao desetine miliona KM.

„I na stručnom nivou, kada su stručnjaci razmatrali ta pitanja prije sjednice Centralnog popisnog biroa, vidjela su se velika odstupanja“, ispričao je izvor „Nezavisnih“, dodajući da na samoj sjednici ništa nije zaključeno.

Odmah nakon sjednice Centralnog popisnog biroa moglo se čuti da Agencija za statistiku BiH kao nosilac projekta treba i mora proces dovesti do kraja, što praktično znači da treba da objave te podatke bez obzira na neslaganja Republičkog zavoda za statistiku.

„Mislim da to nije moguće ni zakonski ni na bilo koji drugi način. Mi samo tražimo da se poštuje zakon i ništa više“, rekla je juče Radmila Čičković, direktor Republičkog zavoda za statistiku RS.

Takođe, čuli su se i pozivi za „više“ instance, kao što je Savjet ministara BiH, da se uključe u razgovore i dogovore u vezi s objavom podataka, jer je pitanje popisa očigledno otišlo na politički teren.

„Mislim da se vrijeme bespotrebno gubi i nadam se da će se uključiti neke više instance, ali niko ne može raditi posao onih koji su to zakonom i ustavom zaduženi, a to su, prije svega, direktor i zamjenici direktora Agencije za statistiku i direktori entitetskih zavoda za statistiku“, rekao je Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH i koordinator Savjeta ministara BiH za projekat popisa domaćinstava i stanova.

Ipak, Velimir Jukić, direktor Agencije za statistiku BiH, kaže da ni u kom slučaju popis nije propao. On je na neki način potvrdio ranije pisanje „Nezavisnih“ da kao krajnja mogućnost ostaje izmjena zakona i pomjeranje 1. jula kao krajnjeg roka za objavu rezultata popisa.

„Želim vjerovati da ćemo jedinstveni program usvojiti u skorije vrijeme i onda ćemo imati, ne puno, ali ipak dovoljno, vremena da završimo obradu rezultata popisa. Ukoliko bude drugačije, odnosno bude potrebe, rok se može i produžiti“, rekao je Jukić.

Iako i sa jedne i sa druge strane tvrde da traže poštovanje međunarodnih standarda, preporuka i zakona, ostaje opasnost da međunarodne institucije kao vjerodostojne ne priznaju rezultate popisa ako zakonom utvrđeni rok bude probijen.

„Sada čujem da neki traže politički dogovor. Ako je to stvar političkog dogovora, onda nismo trebali ni da idemo u popis i mogli smo to završiti prije i ne bismo potrošili toliko novca. Nema tu političkog dogovora, tu postoji statistika i brojevi i oni neprikosnoveno govore sve. Što se tiče RS, mi ostajemo pri tome“, rekao je Dodik, dodajući da su podaci u suštini poznati, da ostaje sporno između 300.000 i 400.000 nerezidentnih, što govori u prilog tome da su „muslimani prije popisa manipulisali time“.

Dodik, ali i Marko Pavić, lider DNS-a i gradonačelnik Prijedora, iznijeli su neke, reklo bi se, čudne podatke, kao što je onaj da je u nekim opštinama u stanu od 50 kvadrata prijavljeno 70 ljudi, a da su neki imali prebivalište u džamijama.

„U Kamičanima je sada 28 stanovnika više nego 1991. godine, u Hrnićima sedam, a u Kozarcu 773 više nego 1991. godine“, rekao je Pavić, dodajući da svako zna da u tim mjestima nema više stanovnika nego 1991. godine.

„Ako je ovo tačno, sve dosadašnje priče o progonu i slično morale bi da padnu. Mislim da niko nikoga ne bi trebalo da obmanjuje“, rekao je Pavić.

BiH ima 3.791.991 stanovnika

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH održan je od 1. do 15. oktobra 2013. godine, a prvi preliminarni rezultati objavljeni su 5. novembra iste godine. Prema tim podacima, u BiH žive 3.791.662 osobe, od čega u FBiH 2.371.603, a u RS 1.326.991, dok Brčko distrikt broji 93.028 stanovnika. Rezultati po opštinama i naseljenim mjestima objavljeni su 6. decembra 2013. godine, a tom prilikom javnost je uvjeravana da će uskoro biti objavljeni i ostali podaci.

Zemlja mora znati svoju statistiku

Komentarišući nepostojanje dogovora o objavljivanju rezultata popisa, Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, istakao je da je to više tematika za Evropsku uniju, a ne za visokog predstavnika, ali misli da svaka zemlja mora znati svoju statistiku.

„Kada iz Evropske unije budu došla pitanja, njih oko 5.000, jedno od prvih će biti koliki je broj stanovnika. Međutim, imamo još nekoliko nedjelja za neki kompromis, tako da se možda i pronađe“, zaključio je Incko.

Izvor: Nezavisne novine