Prosječna isplaćena plata u septembru u BiH iznosila je 826 maraka, što je tek 26 KM više u odnosu na četiri godine ranije, a u istom periodu cijene prehrambenih namirnica i proizvoda koje svakodnevno koristimo narasle su i do 43 odsto.

Analiza „Nezavisnih“ ukazuje na nesrazmjeran rast primanja i troškova života pa je tako, primjera radi, 2010. pakovanje od 10 jaja koštalo 2,10 KM, a sada je cijena tri marke. Takođe, kilogram pasulja, umjesto nekadašnjih 3,91 KM, u septembru ove godine koštao je 5,6 maraka.

Podatke smo crpili iz saopštenja Agencije za statistiku BiH i iz njih je vidljivo da su znatno poskupjeli i brojni ostali proizvodi široke potrošnje, kao što su hljeb, junetina, piletina, pastrmka, mlijeko, sir, banane, deterdžent za veš, zubna pasta…

Istovremeno, neki od proizvoda, poput brašna, ulja i šećera su pojeftinili, a kada je riječ o platama, u septembru 2010. godine prosjek je iznosio 800 KM, a u istom mjesecu ove godine, primalo se 826 maraka.

Kada izvažu šta je sve poskupjelo u periodu iza nas, te koliko je zabilježen „mršav“ rast plata, sindikalci kažu da su pokazatelji katastrofalni.

„Konkretno, u našoj grani cijena rasta od 2008. godine nije se uopšte povećala, a i sami znate koliki rast cijena je zabilježen u tom periodu. Šta to znači? Da radnici bukvalno čak teško i preživljavaju. Stvarno mislim da je krajnje vrijeme da se ovo ispravlja. A taj podatak da su plate za četiri godine porasle za 26 maraka je katastrofalan“, ocjenjuje Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS.

Borci za prava potrošača tvrde da se za građane niko ne brine niti im pomaže.

„Kupovna moć građana je svake godine sve manja i manja. Sama činjenica da potrošačka korpa iznosi više od 1.800 maraka te da to malo ko sebi može da priušti, mnogo toga govori. Osim toga, niko ne utiče na cijene, odnosno njihovo usklađivanje pa ih pružaoci usluga proizvoljno kreiraju. Istovremeno, za plate se niko ne brine da porastu koliko i cijene“, napominje Nedeljka – Neška Ilijić, izvršni direktor Udruženja građana „Oaza“ Trebinje.

Po njenim riječima, ranije analize su pokazale da je sasvim mali broj građana koji prima prosječnu platu.

„Prema nekim podacima, tek nekih deset odsto ljudi, čak ni toliko, nije na rubu siromaštva ili siromašno“, podvukla je Ilijićeva.

Podsjetimo, u BiH je zabilježen veliki pad u cijenama goriva, zbog čega su zaštitnici potrošača, ekonomisti i sindikalci pozvali trgovce i davaoce usluga da i oni obore cjenovnike, ali u Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača sumnjaju da će se to i dogoditi.

„Ovo značajno pojeftinjenje goriva na svjetskom, odnosno bh. tržištu, ima male izglede uticaja na pojeftinjenje sve robe i usluga. Naime, na bh. tržištu potrošači nisu primijetili pojeftinjenje ni uvoznih artikala široke potrošnje, a nema najava da će pojeftiniti roba i usluge. Naprotiv, ima najava za poskupljenjem, na primjer brašna i komunalnih usluga“, ističe Mediha Bakalović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.

Naročito, kako ona dodaje, potrošačima smeta to što kod prevoznika, kod kojih cijena nafte čini 90 odsto cijene usluge, nije došlo do pojeftinjenja ni za jedan fening.

Izvor: Nezavisne novine