Zaštitite se na vrijeme od infekcija i virusa uobičajenih za ovo doba godine. Da bi prirodni štit koji imamo u organizmu dobro funkcionisao, treba mu dovoljno kvalitetnog odmora, zdrava i umjerena ishrana i barem pola sata šetnje dnevno.

 

Ne morate da jedete dva kilograma narandža i limuna dnevno da biste se sačuvali od infekcija i virusa koji su uobičajeni za ovo doba godine. U organizmu postoji prirodni štit od spoljnih uticaja, imuni sistem, koji sasvim dobro obavlja zadatak ako mu, našim navikama i ponašanjem, to ne otežavamo.

Da bi imunitet normalno funkcionisao treba mu dovoljno kvalitetnog odmora, zdrava i umjerena ishrana i barem pola sata šetnje dnevno. Nećete pogrešiti ako po lijepom vremenu u prirodi provedete i više, jer je vitamin D koji se tako obezbjeđuje važan zaštitnik zdravlja.

Pravilno raspoređeni obroci i izbor namirnica značajno utiču na imuni sistem. Svježe sezonsko voće i povrće, integralne žitarice, posno meso i riba obezbjeđuju dovoljnu količinu nutrijenata, vitamina i minerala. Savremeni način života sa dugim radnim vremenom, i često samo jednim kuvanim obrokom, nekada ne omogućavaju da se dnevne potrebe zadovolje, i tada treba uzeti dodatke ishrane – suplemente.

Dovoljno vitamina C obezbijedićete ako jedete narandže, mandarine, brusnicu, kivi, jabuke, grašak, kelj ili paradajz. Značajno je i gvožđe koga ima u sušenom voću, crvenom mesu, zelenom povrću, cvekli, kupinovom vinu. Ako se uzima u tabletama, treba ga piti sa vitaminom C, jer sa tako bolje resorbuje.

Od minerala za imunitet su veoma važni selen i cink. Prvi štiti organizam od djelovanja slobodnih radikala i smanjuje toksičnost određenih supstanci, a u dovoljnim količinama se nalazi u mesu, mahunarkama i plodovima mora. Cink jača imunitet, a ima ga u pšeničnim klicama, sjemenkama bundeve, susamu i suncokretu, orasima, lješnicima, bademima. Vitamin E je snažan antioksidans, jer sprečava nestabilne molekule da oštećuju ćelije, a sadrže ga biljna ulja, integralna riža i orašasto voće.

U ishranu treba uvrstiti i med zbog matičnog mliječa koji ima antimikrobna svojstva i prirodni je biostimulans imuniteta. Imunitet jačaju i probiotici koji se nalaze u jogurtu i drugim fermentisanim mliječnim napicima.

Bijeli luk može da se koristi kao preventiva, ali i u liječenju gripa i prehlada zbog prisustva alicina koji ima antimikrobna svojstva. Sos od rena pomaže kod začepljenog nosa i tegoba sa sinusima. Pileća supa sa povrćem umanjuje tegobe izazvane prehladom i gripom. U narodnoj medicini se protiv prehlade preporučuje i kuvano vino sa šećerom i biberom.

Osim pozitivnih dejstava, neke namirnice mogu da imaju i negativan uticaj na imunitet. To su prije svega šećeri, masnoće i hrana koja ima previše kalorija. Mlijeko i mliječne proizvode treba izbjegavati u slučaju gripa i bronhitisa, jer podstiču pojačano stvaranje sluzi, što otežava disanje i iskašljavanje.

Negativan uticaj na prirodan štit od bolesti imaju stres, prehlade, nezdrava životna sredina, pušenje, alkohol, hirurške intervencije, traume, izgladnjivanje, nedovoljno sna, previše intelektualnog i fizičkog rada, pretjerano izlaganje suncu i vrućini. I nedostatak vitamina može da dovede do pada imuniteta što se vidi „na prvi pogled“ – kosa je bez sjaja i sa ispucalim krajevima, nokti su slabi i krti, a koža problematična ili suva.

Izvor: RTRS