Dvije godine nakon otvaranja puta Gacko-Foča na prevoju Čemerno pitali smo lokalce i putnike da li se isplatilo uloženih 72 miliona KM i ko ima najviše koristi od „istorijskog projekta“ koji je tada tako ocijenjen među vlastima u RS.

 

Iako je Hercegovina izrazito nerazvijena i rijetko naseljeno područje iz kojeg se neprekidno iseljava stanovništvo, sagovornici MONDO portala su saglasni da je novoizgrađena dionica od desetak kilometara veoma važna, jer je deblokirana komunikacija između sjevera i juga RS. Istovremeno, veliku korist od puta imaju i komšije.

Radovi na novoj trasi trebali su da budu završeni u novembru 2011. godine, ali su prolongirani zbog složenog geološkog sastava zemljišta, pojave klizišta i uticaja podzemnih voda. Finansijska konstrukcija uvećana je za 15 miliona KM i ide na teret izvođača radova firme „Integral inženjering“ koja je bila obavezna da obezbijedi dvije godine garancije za put.

Iz Ministrstva saobraćaja i veza RS za MONDO tvrde da se nikada nisu bavili oko direktne dobiti od puta, ističući da projekat ima indirektne rezultate kao što su razvoj privrede, mobilnost stanovništva…

„S obzirom da je ovo put koji je najkraća veza Srbije sa Jadranskim morem, u sezoni je jako povećana frekventnost saobraćaja. Takođe, vrijeme putovanja je skraćeno, a ono što je jako bitno za Hercegovinu, jeste da je riješen problem prevoznika koji su ranije obilazili 300 kilometara kako bi preko Mostara otišli u Srbiju. Drugi problem smo imali na dijelu Foča- Šćepan Polje i nemogućnost saobraćaja teretnih vozila na tom putu. Izgradnja ovog puta je nešto što je njima olakšalo poslovanje i smanjilo troškove“, istakla je Nataša Kostić, pomoćnik ministra saobraćaja i veza RS.

Ovim projektom, pored tunela Čemerno, dužine 2.109 metara, izgrađen je i tunel Surdup, dužine 196 metara, kao i trasa puta duga 9,4 kilometara. Sanirana su i četiri klizišta, izgrađeni vijadukti. Zanimljivo je pomenuti da prethodno „osvajanje“ najdužeg tunela u BiH nije uspjelo Austrougarskoj, ni bivšoj Jugoslaviji.

 

Saobraćajnica Čemerno u velikoj mjeri otvorila je ne samo Hercegovinu, već i Foču, kaže Radmila Đević iz ovog hercegovačkog grada. Ona često putuje prema Gacku i Trebinju, a za MONDO je napravila pararelu sadašnjeg stanja i onog u prošlosti.

„U odnosu na ranije stanje sada se slobodno može reći da se radi o modernoj saobraćajnici koja je doprinijela bržem i sigurnijem saobraćaju. Put je skraćeniji desetak kilometara, bezbjedniji i ispunjava praktično evrospke standarde“, kaže nam Radmila koja izgradnju dionice puta Gacko-Foča smatra isplativom investicijom.

„Dobili smo uređenu infrastrukturu, moderan tunel, vezu sa Crnom Gorom, Hercegovinom i Hrvatskom. Saobraćajnica je u velikoj mjeri doprinos turizmu, jer je povećan broj turista, naročito tranzitnih, koji isključivo zbog boljeg puta posjećuju i Hercegovinu i Gornje Podrinje, a takođe i Sutjesku. Korist od nje nema samo Hercegovina, RS već i Srbija, skratila je put i ubrzala otvorenost ka Jadranskom moru, povezala nas jače i više“, ističe Radmila.

Goran Tanović, trgovac u penziji, smatra da je novoizgrađeni put u Hercegovini nešto najbolje što je napravljeno u tim krajevima.

„Ko je samo jednom bilo ljeti, a naručito zimi prošao starom dionicom trase Gacko – Tjentište preko prevoja Čemerno, a samo jednom prošao novoizgrađenom dionicom biće potpuno uvjeren da su ti radovi jedna od najuspješnijih poduhvata na putnoj infrastrukturi cjelokpune BiH od rata pa do sada. Autobusi su znali ostati zatrpani u snijegu sa putnicima uključujući i malu djecu, a sada se bez problema saobraćaj odvija i u zimskom periodu. Ne ulazeći u cijene pojedinih radova i frekfenciju saobraćaja, smatram da je riješen vitalan problem spajanja Hercegovine sa ostatkom RS i Srbijom, što je bila želja i nužna potreba stanovnika ovih područja“, rekao je Tanović za MONDO.

Ističe da su ovim građevinskim zahvatom stvoreni bazični uslovi za razvoj Hercegovine, kao i sprečavanje naglog iseljavanja Hercegovaca.

„Srpska se ne može razvijati samo na prostoru Krajine i Semberije, već se mora ravnomjerno pristupiti svim njenim dijelovima“, podvukao je Tanović.

Novinar Nebojša Vukanović od početka je pratio dešavanja oko izgradnje dionoce puta u Hercegovini. U razgovoru za MONDO kaže da je izgradnja tog puta i probijanje tunela Čemerno veoma važno za Herecgovinu, jer predstavlja žilu kucavicu i jedinu komunikaciju sa ostatkom Republike Srpske i Srbijom.

Prema njegovim riječima, Hercegovina je područje koje se neprekidno iseljava jer većina stanovništva, posebno mladi, nema uslova za normalan život dostojan čovjeka. Zbog toga je, kaže, sigurno daleko manja frekvencija saobraćaja, vozila i broja putnika nego u drugim dijelovima Srpske.

„Ipak, činjenica da se Hercegovina sistematski iseljava ne znači da preostalo stanovništva ne treba da ima normalan magistralni put i komunikaciju sa svijetom“, rekao nam je Vukanović i dodao da je novim putem izbjegnut saobraćaj uskom obilaznicom preko sela Čemerna, koji je ranije zbog odrona i klizišta često bio obustavljan.

Što se tiče finasijske konstrukcije, Vukanović smatra da izgradnja puta na Čemernom „nije dogovorena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, i da je vrlo vjerovatno da je cijena radova veća od realne i da to treba da utvrde stručnjaci“.

„Tadašnji premijer Milorad Dodik i njegov blizak poslovni partner Slobodan Stanković u četiri oka su dogovorili posao i cijenu od 72,5 miliona KM koja je unaprijed isplaćena avansno, što nije uobičajena praksa. Umjesto planirane tri, gradnja puta trajala je pet godina, a slovenački CPM je otišao u stečaj i nije izmirio sve obaveze prema izvođaču radova, ali i prema pojedinim privatnim firmama iz Gacka koje su bile angažovane“, precizirao je novinar iz Hercegovine.

Vukanović tvrdi da Hercegovci i te kako imaju velike koristi od izgradnje dionice puta Gacko-Foča, međutim kaže da u istočnoj dijelu postoji mnogo problema kada je riječ o kvalitetu saobraćajnica.

Za primjere navodi loše stanje puta od Tjentišta do Šćepan polja, put Stolac-Ljubinje, kao i magistralni put Ljubinje – Trebinje kroz Popovo polje, koji je u katastrofalnom stanju.

„Na pojedinim mjestima je potpuno pohaban, nije bilo nikakvih značajnijih popravki niti investicionih ulaganja već 30 godina. Centralne vlasti u Banjaluci već dugo vremena imaju maćehinski odnos prema zapostavljenoj Hercegovini i ove saobraćajnice samo su slika tog odnosa“, zaključio je Vukanović.

Izvor: mondo.ba