Dubrovnik je oduvijek bio poznat u svijetu zbog svoje neprocenjive ljepote, kulture i istorije, a sada kada je u njemu snimljena najpopulrnija serija svih vremena “Igra prestola“, ovaj grad je počeo da “dobija prve bore i sijede“.

Oduvijek je bio posećivan, ali posljednjih godina, broj ljudi koji dolazi u Dubrovnik je toliko veliki da grad više ne može da se nosi sa njima. Brodovi, kruzeri i jahte svakodnevno pristaju u luku Dubrovnika, odakle pravo idu ka Vratima od Pila, koja su zapadna kapija još od 16. vijeka.

Odatle “bezbroj“ stopala pregazi preko Straduna, najpoznatije dubrovačke ulice koja vodi do gradskih zidina. Iako ulaz u taj dio košta 30 evra, to ne sprečava ljubitelje “Igre prestola“ koji će sve učiniti da vide uživo lokaciju gde je snimana serija.

Prošle godine, u Stari grad ušlo je oko tri miliona turista, a većina se iskrcala iz 400 kruzera koji su pristali u luku Dubrovnika. Stručnjaci tvrde da će na ovaj način istorijske znamenitosti, koje su odolevale uništenjima vekovima, biti opasno ugrožene.

Zašto se ništa ne preduzima po pitanju smanjenja broja turista? Mnogi smatraju da je to zbog činjenice da se, ipak, 80 odsto lokalaca izdržava na osnovu turista, piše “Gardijan“ (The Guardian).

Dubrovnik, osim što trpi uništavanje vjekovnih znamenja, sve više osjeća posljedice zagađenja, koje je u porastu zbog samih brodova. Voda i vazduh su zagađeni, a morski ekosistem je u velikoj opasnosti. Zbog toga je gradonačelnik Dubrovnika odlučio da broj brodova bude ograničen na dva dnevno.

Plan je da se na ovaj način zaustavi širenje zagađenja i štete koja se čini na memljivim zidovima znamenitosti. Biće ograničen i broj dnevnih posjeta gradu na 4.000 dnevno, a naplaćivaće se i taksa od dva evra po osobi.

Ove odluke su pokrenule debatu da li će grad “procvjetati“ zbog manje gužve ili “uvenuti“ usljed manjeg priliva novca od turizma.

Osim Dubrovnika, turisti rado posećuju i Kotor, koji ima isti problem. Kotor je treća najposjećenija luka na Jadranskom moru, a to znači po nekoliko ogromnih kruzera dnevno, a vjeruje se da će do kraja ove godine dostići broj od 500 brodova, što bi značilo broj od pola miliona turista koji su došli pomorskim putem.

Vesna Mačić, iz Instituta za biologiju mora, ističe razliku u odnosu na prije 15 godina:

“Uporedite ovo sa 2003. godinom kada je u luku uplovljavalo svega 50 brodova sa 50.000 ljudi.“

Kotor je čak i ugroženiji od Dubrovnika jer se nalazi izvan Evropske unije, pa nema zakona zaštite koji bi se primjenjivali. Grad nema zakon koji bi regulisao ko smije da uplovi u luku, pa se u Kotoru nalaze brodovi koji stvaraju ogromnu buku i koriste nekvalitetno gorivo puno sumpora koje šteti ribama, delfinima, kornjačama i uopšte cijelom ekosistemu.

Pored toga što u Kotoru ne postoje pravne regulative koje bi zaštitile grad, veliki faktor ima i činjenica zarada koja se ostvaruje “na račun“ turista. U Crnoj Gori je novac mnogo veći pokretač nego zaštita životne sredine, jer su znatno manje plate nego u Dubrovniku koji, ipak, ima luksuz da ograniči broj turista.

 

 

 

Izvor: B92