Proteklih dana u Trebinju se digla velika prašina povodom informacije koja je stigla iz gradskog odjeljenja za stambeno-komunalne poslove, a koja govori o tome da je upitan opstanak nekoliko stabala platana smještenih na Trgu Slobode, neposredno uz nadaleko poznatu baštu hotela „Platani“.

Iako se planiraju preduzeti opsežne mjere da bi se sačuvalo sedam bolesnih stabala, sve više se stiče utisak da će to biti sizifovski posao koji bi u konačnom ishodu mogao samo na nekoliko godina odložiti tužan epilog ove priče – sječu vjekovnih simbola grada na Trebišnjici.

Platani Trebinje 2Najstariji platani u Trebinju posađeni su za vrijeme austro-ugarske aneksije 1895. godine i to je upravo 16 stabala koji okružuju ljetnu baštu hotela „Platani“. U ovom periodu poklanjala se velika pažnja uređenju ulica i trgova, a današnji urbani centar grada je upravo u vremenu do Prvog svjetskog rata dobio svoj prepoznatljiv izgled.

Dugi niz godina, uključujući i one ratne i prve poslijeratne godine, o ovim drvenim gorostasima koji pružaju nadaleko poznatu hladovinu i okrijepljenje u vrelim ljetnim danima nije vođeno dovoljno računa. Tek je posljednju deceniju lokalna vlast uvidjela potrebu za ozbiljnijem pristupu problemu obolijevanja ovih stabala, ali postavlja se pitanje da li je to bilo kasno i da li će nas priroda kao i nebrojeno puta prije kazniti za nemar i indolentnost.
Sličnu sudbinu kao i trebinjski platani imaju i oni u najvećem gradu u Hercegovini. Mostar je poznat po aleji ovog drveća koja je smještena uz čuveni „Rondo“, a grad na Neretvi je u austro-ugarskom periodu dobio čak 174 stabla platana. Po mišljenjima stručnjaka u ovom slučaju krivac za obolijevanje stabala je kamionski saobraćaj koji je frekventan u ovoj zoni Mostara.
Platani Mostar 1
Ima tu nekoliko stabala koja su jako kritična. Počevši od aleje na Rondou pa dalje. Nužno bi bilo adekvatno uklanjanje barem osam stabala. Ovaj problem iziskuje dosta novca za šta nadležni kažu da ga nemaju, a izgleda ga i ne žele finansirati”, rekao je Bojan Spasojević, magistar poljoprivrede i pejzažne arhitekture za mostarski portal bljesak.info. Na sanaciji mostarskih stabala radi se jako malo, a ono što je rađeno u proteklom vremenu, nažalost, nije bilo adekvatno. Stabla imaju oboljenje, slično kao u Trebinju, koje dovodi do sušenja grana. Iste grane se nedugo nakon oboljenja prelamaju i lome.
Tako poslije skoro 120 godina Hercegovci moraju da se suoče sa surovim sudom prirode koji više govori o našem neadekvatnom odnosu prema prirodnoj sredini u kojoj živimo nego li o problemu koji je nastao u novije vrijeme.
Očigledno smo svi zaboravili Molitvu prirode, koja kaže:
„Čovječe, kad poželiš sa mnom gospodariti, ili se od mene odvojiti,
znaj da je sve životnim sokom kao krvlju izmješano.
I u tom osjećaju strahopoštovanja prema meni shvatićeš da su ljudi,
zemlja, šuma, voda, vazduh, travke i leptiri – jedna porodica.
Hoćemo li skupo platiti davno zaboravljenu lekciju pokazaće vrijeme pred nama. U svakom slučaju bitno je da iz svega izvučemo adekvatnu pouku, kako nadležni odgovorni za ovu problematiku tako i svi mi obični građani koji svakodnevnim ponašanjem treba da živimo u skladu sa prirodom koja nas okružuje, a sve u cilju da i neke nove nerođene generacije imaju priliku da uživaju u blagodetima u kojima mi svakodnevno uživamo.
.
Bojan S. , Hercegovina Promo, februar 2015. (foto: google.com)
.