Najava povlačenja dijela snaga iz Sirije sugeriše da je Putin tu intervenciju ne vidi kao cilj sam po sebi, već kao dio svoje složene strategije povratka Rusije na poziciju svjetske moći, piše američki analitičar Nikolas Gvozdev u svojoj analizi za magazin The National Interest.

 

 

Kako da shvatimo povlačenje dijela ruskih snaga iz Sirije? Da li je to pobjednički krug Kremlja ili način da se Rusija izvuče iz onoga što bi moglo postati opasna i skupa greška? Evo pet razloga koji mogu pomoći da se razumije Putinovo iznenađenje, navodi Gvozdev.

Misija uspješno završena

Prvo tumačenje je da je „misija uspeješno završena“, navodi Nikolas Gvozdev uz ocjenu da je to i najjednostavnije objašnjenje zasnovano na procjeni da je Moskva uvijek planirala da to bude kratkoročna operacija.

“Kremlj svojevremno nije iznosio nikakva grandiozna obećanja o tome šta će donijeti aktivno angažovanje u Sirijiskom ratu, nije se hvalisao da će Islamska država biti uništena ili da će režim Bašara al Asada povratiti kontrolu nad čitavom Sirijom”, podsjeća autor.

Rusko vojno prisustvo je, dodaje, trebalo da pomogne Asadovom režimu i to je i učinjeno. Šest mjeseci kasnije, niko više ne govori da Asad samo što nije pao dok je Putin pokazao da će Kremlj biti lojalan prijateljima i partnerima.

Povuci se dok si u prednosti

Druga interpretacija je da je Putin zaključio da treba da ode dok je u prednosti, navodi Gvozdev uz ocjenu da je Ruska intervencija dramatično promijenila imidž Kremlja.

„Ruska vojska pokazala je da je sposobna da pokrene i vodi intervenciju izvan bivšeg Sovjetskog saveza i da može da promijeni situaciju na terenu u Siriji bez obizra na to šta žele Vašington, Brisel, Rijad i Ankara,“ navodi Gvozdev.

S obzirom da je početak mirovnih pregovora, Rusiji daje odličan povod da „časno“ okonča operaciju i bilo bi mudro da to iskoristi umjesto da bude ponižena problemima u budućnosti, iznosi se u tekstu.
Izbjegavanje avganistanske zamke

Treće tumačenje je da se odluka o povlačenju iz Sirije može shvatiti kao želja Moskve da izbjegne avganistansku zamku, piše Gvozdev, podsjećajući da je su neki sponzori sirijske opozicije svojevermeno planirali da nađu način da Sirija za Rusiju bude još jedan Avganistan tako što će pobunjenike osposobiti da gađaju ruske avione i da Rusiju uvuku u kopnene akcije.

To se nije dogodilo, ali Putin ne može da predvidi koliko bi dugotrajna intervencija u Siriji mogla da degradira rusku vojnu sposobnost i da dovede do narodnog nezadovoljstva, navodi se u tekstu.

Uvod za dogovor sa Saudijskom Arabijom

Putinova odluka se može tumačiti i na četvrti način – kao otvaranje ka boljim odnosima sa Saudijskom Arabijom, piše The National Interest, posjećajući da bi Rusija željela sporazum sa Rijadom o stabilizovanju svjetskog energetskog trzišta, kako bi se cijene oporavile a ruski budžet ponovo počeo da puni.

„Rusko povlačenje iz Sirije Saudijcima signalizira da je Moskva nakon što je spasla svog saveznika od rušenja otvorena za rješenje putem pregovora – zasnovano na izvjesnom stepenu decentralizacije i stvaranju vlade nacionalnog jedinstva,“ što bi, kako se navodi, bilo u skladu sa saudijskim interesima.

Bunar nije bez dna

Na kraju peto tumačenje bi bilo da je Putin najavom o povlačenju, koja je po nekima iznenadila sirijsku vladu, možda želio da upozori Asada i druge koji žele rusku pomoć da Rusija nije „bure bez dna.“

Asadova spremnost da pregovara o kompromisnom rješenju počela je da blijedi kako je ruska vojna moć mijenjala situaciju na bojnom polju.

Iz perspektive Moskve, Asad je zahvaljujući intervenciji dobio šansu da se bori, ali ako je ne iskoristi, krivica je njegova, ne Moskve,“ navodi se u tekstu.

U svakom slučaju „najava o povlačenju ukazuje da Putin na operaciju u Siriji gleda ne kao na cilj sam po sebi već kao na dio šireg nastojanja da povrati poziciju velike sile u svijetu i moguće da je zaključio da je ona ispunila svoju svrhu“, zaključuje Gvozdev, prenosi Tanjug.

Izvor: Nezavisne novine