Surovi sukob interesa Istoka i Zapada na najgori mogući način pogodio je zemlju od 46 miliona stanovnika. Podjeljeni na dva bloka, „Ruski“ i „Prozapadni“, Ukrajinci su proteklih dana prolijevali vlastitu krv. Tužna je istina da interesi ovih blokova ne sežu u boljitak ovog naroda, već u prirodni, ekonomski i geopolitički značaj koji ova velika zemlja ima. Baš kao i na Balkanu, dvadesetak godina unazad …

Izvor: Agencije / Hercegovina Promo

Nakon dramatičnog 22. februara u kojem je ukrajinski parlament izglasao opoziv predsjednika Viktora Janukoviča a bivša premijerka Julija Timošenko puštena na slobodu, postavlja se pitanje ko zapravo vlada Ukrajinom, piše agencija Reuters.

Po parlamentu, to nije Janukovič. Ubrzo pošto je imenovao predsjednika bliskog Timošenko, parlament je smijenio Janukoviča i zakazao prijevremene predsjedničke izbore 25. maja.

„Predsjednik Janukovič udaljen je sa vlasti i više ne obavlja svoje funkcije“, navodi se u rezoluciji koju je usvojio parlament.

Međutim, Janukovič je poručio u intervjuu koji je navodno snimljen u Harkovu da nema namjeru da odstupi niti napustiti zemlju, da se radi o državnom udaru, a da je on i dalje legitimni predsjednik.

Nije jasno gdje se nalazi Janukovič, a u subotu je navodno pokušao da odleti u Rusiju.

„Sve odluke koje sada donose (u parlamentu) su ilegalne“, rekao je Janukovič u intervjuu.

„Neću potpisati ništa sa gangsterima koji terorišu zemlju. Nemam namjeru da odstupim“, rekao je.

Međutim, događaji koji su se filmskom brzinom odvijali tokom jučerašnjeg dana nisu mu išli u korist.

Zastupnici njegove Stranke regija nisu mu dali podršku u parlamentu, ministarstvo unutrašnjih poslova koje kontroliše policiju stalo je na stranu demonstranata, a vojska je jasno poručila da se neće miješati u politiku.

Ko ispunjava vakuum nije u potpunosti jasno, djelimično zbog toga što je parlament 21. februara usvojio odluku da se Ukrajina vraća na ustav iz 2004. kojim su ukinuta neka predsjednička ovlašćenja.

Janukovič nije potpisao ni tu mjeru. Po tom ustavu broj dva u državi je predsjednik parlamenta Oleksandar Turčinov.

Po ustavu iz 1996. koji je 2010. ponovno proglasio Janukovič kako bi ojačao svoja ovlašćenja, drugi čovjek u zemlji je premijer.

To bi značilo da je vlast na aktuelnom premijeru Sergeju Arbuzovu. Međutim, po sporazumu od petka, već u roku od 10 dana trebala bi da bude formirana vlada nacionalnog jedinstva.

Vlada se juče držala po strani, osim što je objavila saopštenje u kojem kaže da radi normalno i da će osigurati „odgovoran prenos vlasti“.

Novo razdoblje otvara se danas za Ukrajinu, ali nadu u izlazak iz krize smanjuje strah međunarodne zajednice zbog dodatne podjele zemlje od 46 miliona stanovnika između istoka i zapada.

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je da postoje snage koje prijete teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Visoka predstavnica EU-a Ketrin Ešton pozvala je ukrajinske političare da djeluju odgovorno kako bi sačuvali teritorijalni integritet i jedinstvo zemlje.

Šef francuske diplomacije Loren Fabijus, pozdravljajući oslobađanje Julije Timošenko ocijenio je da Francuska, zajedno sa evropskim partnerima, poziva na očuvanje jedinstva i integriteta zemlje kao i na suzdržavanje od nasilja.

Julija Timošenko koja je nakon puštanja na slobodu stigla na Majdan pozvala je demonstrante da ostanu na Trgu nezavisnosti jer „moraju završiti posao“.

Odluke parlamenta u Kijevu doveli su u pitanje izaslanici na kongresu proruskih regija u Harkovu, koji su kazali da one nemaju „legitimitet i legalitet“.

Rusija optužuje opoziciju da nije ispunila ni jedan uslov iz sporazuma od petka potpisanog između predsjednika i opozicije, uz predstavnike EU-a, te osuđuje „naoružane ekstremiste i pljačkaše“.

Sjedinjene Američke Države pozdravile su oslobađanje Timošenko i podsjetile da je sada na Ukrajincima da odluče o svojoj budućnosti.

U nasilju koje je ove sedmice kulminiralo nakon tromjesečne krize poginulo je 80 ljudi.