Na sastanku lidera političkih partija u BiH sa komesarom za proširenje EU Štefanom Fileom, na kojem je bilo riječi o provođenju odluke „Sejdić i Finci“, ni nakon skoro devet časova razgovora nije postignut dogovor.

„To je bila neka vrsta konsolidovanog prijedloga koji je do sada bio pred nama i ukazivao na to da je moguće naći rješenje. Nažalost, tih početnih 14 tačaka nije bilo prihvatljivo za jedan broj učesnika u razgovoru“, rekao je Lagumdžija novinarima u Sarajevu nakon sastanka, izražavajući žaljenje što se ovaj predloženi dokument nije razradio do kraja.

On je naglasio da su se pojavile i ideje koje su značile i „početak procesa crtanja karata“ i prijedlozi koji su išli ka tome da se vrati na poziciju od prije pola godine, kada je predlagano da se tačno definišu koji kantoni su u jednom izbornom području, a koji u drugom u Federaciji BiH.

„Za mene je to bilo potpuno neprihvatljivo i na tim osnovama se nije moglo razgovarati. Smatram da niko u BiH nema pravo tražiti i prihvatiti rješenje koje bi značilo jednu nefunkcionalnu zemlju koja bi bila dalje razmrvljena i podijeljena“, rekao je lider SDP-a BiH.

Lagumdžija je napomenuo da je od predstavnika EU tražio da se, bez obzira što se ne može doći do rješenja o provođenju odluke Suda u Strazburu u predmetu „Sejdić i Finci“, ubrzaju razgovori i pruži tehnička pomoć u implementaciji poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, pravosuđe i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Govoreći o rješenjima koja su predlagana za izborna područja u FBiH, Lagumdžija je rekao da su Bakir Izetbegović iz SDA i Martin Raguž iz HDZ-a 1990, zajedno sa liderom HDZ BiH Draganom Čovićem, „trebali da kažu ko je tražio fiksna izborna područja“, naglašavajući da je bio prvi koji je rekao da ne dolazi u obzir da učestvuje u razgovorima te vrste.

„U radnoj verziji se pojavio prijedlog da se konkretna četiri kantona u Ustavu definišu kao područje broj dva – Livno, zapadna Hercegovina, Hercegovačko-neretvanski kanton i Posavina. Taj prijedlog je bio u jednom trenutku kao radna verzija i prijedlog za razmišljanje“, rekao je Lagumdžija, ističući da nema potrebu da govori čiji je to prijedlog.

Zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović izjavio je nakon neuspješnog sastanka sa komesarom Fileom da su predstavnici EU pokazali veliki entuzijazam.

„Bili smo jako blizu i zaista mi je krivo što su propali sati, dani i noći pregovora. Prije ili kasnije vratićemo se za pregovarački sto i moraćemo završiti ono što zasad nismo uspjeli“, rekao je Izetbegović.

On je dodao da se bilo na tragu rješenja sa prijedlogom da se deset kantona razdvoje na dvije grupe.

„Definisali bi to da kada bi vidjeli ko je /od kandidata za člana Predsjedništva BiH/ u prvih pet kantona dobio najveći broj glasova, onda bi sljedeći koji, takođe, dobija glasove iz cijele Federacije BiH, bio izabran kao drugi član Predsjedništva BiH, uz uslov da ima više od 50 odsto glasova iz druge grupe kantona. To smo zvali `plutajućim kantonima` jer nisu bili definisani. To je bila spremnost stranaka iz Sarajeva“, pojasnio je Izetbegović.

Izetbegović je rekao da su Hrvati tražili da se ti kantoni definišu i da ne budu „plutajući“, što nije prihvatljivo bošnjačkim strankama.

„Lično nisam imao madnat SDA da tako nešto prihvatim. Mada, po mom mišljenju bi se dalo razgovarati i o takvim stvarima jer nije tragedija razgovarati. Bili smo jako blizu“, ocijenio je Izetbegović, ističući da je očekivao da se noćas razgovara i o protestima u FBiH, temi koje su se učesnici „samo dotakli“.

Predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radončić izjavio je nakon skoro devetočasovnih razgovara lidera sedam vodećih političkih partija u BiH sa komesarom za proširenje EU Štefanom Fileom da se, i pored najbolje volje učesnika tog skupa, nije uspjelo doći do, kako je naveo, toliko željenog rješenja.

„Mislim da nas ovakav rasplet ozbiljno koči na evropskom putu i da građani BiH to nisu zaslužili, ali da će se pojaviti još neka prilika da pokušamo riješiti jednu tako veliku stratešku stvar kakva je odluka Suda u Strazburu, koja od svih traži veliku toleranciju i kompromis“, rekao je Radončić.

On smatra da će, prije ili kasnije, politički lideri u BiH morati pokazati veliku toleranciju i kompromis da bi se došlo do rješenja pitanja „Sejdić-Finci“.

Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija izjavio je u Sarajevu da je evropski komesar za proširenje Štefan File s ciljem rjašavanja slučaja „Sejdić-Finci“ ponudio dobru polaznu osnovu sa 14 tačaka, ali da se pregovaračke pozicije nisu bitno promijenile u odnosu na ranije sastanke.

Predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž rekao je da je ključni uzrok neuspjeha sastanka nedostatak političke volje svih lidera političkih partija da se nađe rješenje koje će otvoriti novu perspektivu.

„Nismo iskoristili, bar za sada, ogroman napor i trud koji je učinio i File i njegov tim i spremnost da se dođe do rješenja koje će pokrenuti BiH. Loptica je za sada prebačena u naše ruke“, naveo je Raguž.

Prema njegovim riječima, rješenje koje je bilo „na stolu“ i dobilo saglasnost jeste da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz Republike Srpske, a dva člana Predsjedništva BiH direktno iz FBiH, koja je jedna izborna jedinica.

„Prvi član Predsjedništva iz FBiH birao bi se prema najvećem broju glasova koji dobije, što se računa prema pet kantona u kojima je on dobio najveći broj glasova. Tih pet kantona nisu unaprijed fiksirani, već su promjenljiva kategorija, zavisno gđe je kandidat dobio najviše glasova“, pojasnio je Raguž.

Lideri SDS-a i HDZ-a BiH Mladen Bosić i Dragan Čović nakon sastanka nisu dali izjavu za medije, dok je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sastanak napustio nešto prije 20.00 časova, istakavši da će se vratiti ukoliko bude postignut dogovor.

 Izvor: RTRS, Nezavisne novine
Foto: Srna