Ne može se na mjestima koja nisu predviđena prodavati neke stvari posebno da to bude nešto što nije izvorno bosanskohercegovačko, jer i smiješno je i tužno je da mi u Počitelju, Mogorjelu ili bilo gdje drugo prodajemo neke kineske proizvode pored ljepote ove koja nas okružuje i u biti onoga što taj turist želi ovdje da kupi. Ne treba njima nikakva Kina ni Amerika, njemu treba ovaj naš bosanskohercegovački proizvod, ističe načelnik opštine Čapljina Smiljan Vidić.

Opština Čapljina na svom području ima nekoliko značajnih kulturno-istorijskih spomenika među kojima su stari gradovi Počitelj i Gabela, nalazišta iz rimskog perioda na području Višića, podvodno arheološko nalazište Desilo – Hutovo blato, kao i Mogorjelo koje je posjetile i ekipa Anadolu Agency (AA).

Mogorjelo je jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, dobro očuvana stara rimska villa rustica, smješten u neposrednoj blizini Čapljine, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ovaj spomenik kulture spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašen je krajem 2002. godine.

Kulturno-istorijski i naučni značaj Mogorjela može se promatrati kroz njegovu blizinu rimskom gradu Naroni. U okolinu grada su se počeli doseljavati Italci. U prilog tome govori natpis iz Tasovčića podignut u čast Oktavijanu i njegovoj pobjedi i osvajanju Sicilije 36. g. pr. Krista.

Od tada počinje aktivno naseljavanje Italika koje je bilo najintenzivnije početkom 1. vijeka kada su kolonisti iz Narone, moguće i iz Ad Turresa kod Tasovčića, izgradili poljoprivredno gazdinstvo, a u svrhu snadbijevanja Narone. U blizini Narone poznato je dosta ovakvih naselja od kojih je istražena jedino vila rustica u Višićima, a koja je datirana u 2. vijeka. Sva ta naselja potvrđuju naseljavanje doline Neretve početkom 1. vijeka ili najkasnije u doba cara Tiberija.

Arheološka iskopavanja Carla Patscha, od 1899. do 1903. pokazala su da se građevinski kompleks na Mogorjelu sastoji iz više faza. Najstarije građevine datiraju iz 1. vijeka kada je lokalitet služio kao zemljoradnički centar (villa rustica fructuaria). Postojalo je nekoliko građevina koje su bila povezane hodnicima, a u središtu je bila izgrađena stambena zgrada, kupalište i zgrada za poljoprivrednu proizvodnju. Postojala je i uljara, te mlin i pekara. Ciglana, radionica za izradu keramičkih posuda te staja bile su izgrađene izvan kompleksa.

– Promocija turističkih potencijala –

Na ruševinama ovog zdanja koje je vjerojatno izgorjelo u požaru, u 4. vijeku izgrađena je rimska utvrda (castrum) pravilne osnove s tornjevima na uglovima (poput Dioklecijanove palate u Splitu), dimenzije 102 puta 86 metara. Postojala su četiri odbrambena tornja: tri kvadratne osnove, a četvrti (istočni) je bio kružnog oblika i uvučen zbog blizine Neretve.

Unutar objekta bila je izgrađena dvoetažna palata u kojoj je stanovao vlasnik kompleksa, a sastojala se od prostorija na čelu povezanih portikom s korintskim stubovima. Podovi su bili pokrivenim mozaikom a zidovi ukrašeni lažnim mramorom, dok su trijem na spratu krasili korintski stubovi od korčulanskog kamena. Ekonomski dio prvobitne građevine iz 1. vijeka, naprave za proizvodnju vina i ulja, te mlin i pekara bili su uklopljeni u novu građevinu.

Na jugozapadnom zidu su postojala mala vrata pojačana jednim tornjem, a ostala vrata su bila široka i iz dva dijela. Sjeverna vrata, (Porta decumana) su bila ukrašena s dva ortostata, s prikazom akanta na jednom i vinove loze na drugom bloku. Istočna i zapadna vrata (Porta principalis, dextra i sinistra), su vjerovatno bila slična sjevernom ulazu, ali bez ukrašenih ortostata. Uz sva vrata bila su izgrađena stepeništa kao prilaz grudobranima. U unutrašnjosti objekta bile su izgrađene prostorije za smještaj radnika, ostave za alat, poljoprivredne proizvode te pet spremnika za ulje ukopanih u zemlju. Pronađeni su i ostaci nužnika čučavaca za poslugu, a postojalo je i četiri ili pet odvodnih kanala. Mogorjelo je snadbijevalo rimski grad Naronu, i vjerovatno je služilo u odbrani grada i okolice.

Krajem 4. vijeka utvrđenje su osvojili i djelomično uništili Vizigoti pod vodstvom Alariha. U 5. vijeku su izgrađene dvije ranohrišćanske bazilike iskoristivši zidine prvobitnog utvrđenja. U Srednjem vijeku pa sve do kraja 19. vijeka  na ovom lokalitetu su se sahranjivali pokojnici.

Na lokalitetu Mogorjela arheolozi su pronašli nakit dalmatinsko-hrvatske grupe, mač iz karolinškoga doba, koplje, te mamuze i pojasnu garnituru. Pronađeni su i antički sarkofag iz 5. vijeka s akroterijima, grobne stele, dijelovi arhitektonske plastike, grubo obrađeno kamenje iz 4. do 6. vijeka, sitni metalni predmeti, fibule, novac, keramika te tri stećka. Među zanimljivijim nalazima ističu se tri željezna ulomka od kojih dva sa zupcima ili češljevima vjerojatno pripadaju dijelu tkalačkog stana. Na njima je na slobodnom dijelu između češljeva ukucan Hristov monogram.

Istraživački i konzervatorski radovi na ovom lokalitetu su rađeni u više navrata. Prvi arheološki radovi izvođeni su od 1899. do 1903. pod vođenjem K. Patscha. Od 1903. do 1904. pristupilo se konzervaciji zidova, kada su zasađeni i čempresi. Ekipa Zemaljskog muzeja BiH 1947. je vršila istraživanje dijela groblja i raščišćavala teren unutar zdanja, a tom prilikom je prikupljeno dosta novog materijala, posebno iz doba ranog Srednjeg vijeka. Druga konzervacija zidova započeta je 1951., a od 1952. do 1955. su nastavljeni radovi rekonstrukcije sjeveroistočnog zida. Restauracija i djelomična rekonstrukcija sjeverozapadne strane zida napravljena je od 1961. do 1962. Antički torkular djelomično je restaurirao i rekonstruisao 1963. i 1964. arheolog Ivo Bojanovski.

 

Opština Čapljina posredstvom javnog preduzeća Turist uskoro na svom području počinje sa uvođenjem više reda na kulturno-istorijskim spomenicima i njihovo još značajnije stavljanje u turističku funkciju.

„Na području opštine Čapljina imamo nekoliko značajnih kulturno-istorijskih spomenika: Mogorjelo, Počitelj, stari grad u Gabeli, nalazišta iz rimskog perioda na području Višića, podvodna arheološka istraživanja lokaliteta Desilo-Hutovo blato. Još uvijek u turističkom pogledu su to neiskorišteni resursi opštine Čapljina. To je još uvijek na nivou potencijala. Mi se trudimo da što veći broj turista dovedemo na područje Čapljine i u posljednjih nekoliko godina uspijevamo u tome. Iz godine u godinu imamo rast broja noćenja. Nažalost još nismo zadovoljni sa svim tim. Treba se još potruditi. Sa naše strane kao jedinica lokalne samouprave smo pokušali malo uvesti reda u cijelu tu priču“, naglasio je u razgovoru za Anadolu Agency Smiljan Vidić, načelnik opštine Čapljina.

– Uvođenje reda –

On je istakao kako je općina Čapljina krenula sa osnivanjem javnog poduzeća Tursit, koje će brinuti o kulturno-istorijskim i prirodnim ljepotama ove opštine. Na taj način će, navodi  Vidić, sve to objediniti, uvezati sa hotelima i restoranima i „napraviti jednu dobru zanimljivu priču koja će se moći pričati nekoliko dana, a ne samo jedan dan turistima kada dođu ovdje“. Administrativni dio posla koji je trebalo odraditi preko Opštinskog vijeća Čapljina je završen.

Naredni korak je raspisivanje javnog konkursa za upravljačku strukturu tog poduzeća.

„Preduzeće je registrovano i naravno sada treba početi na terenu od onih sitnih, ali u ovom trenutku neobično važnih stvari kao što su obilježavanje parkinga, određivanje ljudi koji će raditi neke stvari poput pražnjenja kanti za smeće u Počitelju, Mogorjelu… To su oni prvi koraci na koje se moramo privikavati i mi ovdje i onih koji dolaze ovdje. Posebno domicilno stanovništvo koje će morati shvatiti da se neke stvari dovode u red, da se ne može na mjestima koja nisu predviđena prodavati neke stvari posebno da to bude nešto što nije izvorno bosanskohercegovačko, jer i smiješno je i tužno je da mi u Počitelju, Mogorjelu ili bilo gdje drugo prodajemo neke kineske proizvode pored ljepote ove koja nas okružuje i u biti onoga što taj turist želi ovdje da kupi. Ne treba njemu nikakva Kina ni Amerika, njemu treba ovaj naš bosanskohercegovački proizvod“, naveo je načelnik Vidić.

U Opštini Čapljina naglašavaju kako za sada ne razmišljaju o naplaćivanju ulaznica za kulturno-istorijske spomenike na svom području.

„Prije svega želimo da uvedemo red među nama samima. Prvi mi, nije to slučaj sa Čapljinom, to je manje – više svuda tako, ne cijenimo ove ljepote i ovo bogatstvo koje imamo pa iz toga proizilazi da ga jednim dijelom i uništavamo. Moramo prije svega sebe dovesti u red pa tek kasnije dolazi ovo: naplata ulaznica  i svega ostaloga. Sav taj novac koji bude zarađen, na taj način će se potrošiti na tom lokalitetu gdje je i zarađen: ako je to Počitelj, onda u Počitelju, ako je u Mogorjelu onda Mogorjelo i tako. Uvijek ima manjih infrastrukturnih zahvata, popravki i slično“, zaključuje načelnik opštine Čapljina u razgovoru za Anadolu Agency.

 

Izvor: Anadolija Agencija / HP