Uz odobrenje autora Milorada Telebaka, jednog od najpoznatijih srpskih lingvista, naš portal vam donosi interesantne priče izdvojene iz njegove knjige „Sa smijehom kroz gramatiku“.

Rogata vakcina

Kao djeca, plašili ste se vakcine kao kakve rogate životinje – vola, krave…a niste imali pojma da je vakcina i nazvana upravo po kravi – latinski vacca znači: krava. Naime, još prije više od dva vijeka od oslabljenih bacila kravljih boginja dobijena je vakcina, koja ljudski organizam čini otpornim prema velikim boginjama. Eto,a da neko umjesto vakcina kaže “kravicina”, svi bi mu se smijali!

Iako onome ko mora da se operiše, kao i onome koji operiše, nije do muzike, činjenica je da su operacija i opera iz istogak orijena, latinskog operis – djelo. (Razlika je samo u tome što operski pjevač za svoje djelo dobija aplauze, a hirurg za svoje – ništa. (Osim plave koverte!)

Doduše, priča se da je jedan hirurg tako maestralno operisao pacijentu jetru, da mu je osoblje aplaudiralo. A onda mu je on operisao i krajnike! Na bis!)

Vi se bavite sportom  – znate šta su juniori, seniori…Senior je nikao iz istoga korijena kao i senat – gornji dom parlamenta nekih država, a takođe i riječ senilan, koja znači ostario, izlapio. (Sudeći po izjavama i ponašanju nekih senatora, veza ovih riječi je više nego očigledna.)

Svi ste čuli za englesku titulu lord. Iz prošlog rata znamo za lorda Ovena, lorda Karingtona, a dobili smo novog lorda – Ešdauna, visokog predstavnika. (Sve visoki predstavnici, a služe se tako niskim udarcima!)

Međutim, malo ko zna da je lord prvobitno bio “čuvar hljebova”!

Ni zvučno vojničko zvanje maršal (i nama ga je bila “naša borba dala”!) nema baš dično porijeklo: u početku maršal je bio, to se sad smije reći, sluga koji timara i hrani konje – najobičniji konjušar! (A znate već dokle su naši maršali bili dogurali. To je karijera!)

Sekretar, koji je prvobitno bio čuvar pečata, od latinskog je secretus – tajan, skriven. Od istog korijena je i sekret – ono što se izlučuje (sline i sl.), ali su se ove riječi značenjski udaljile. (Taman posla da sekretar bude slinav!)

Od imenice rabota izveden je i naziv robot (prema češk. robota, gdje je ovaj termin i nastao).

(Nama robot i ne treba: ni mi nemamo posla!)

Na kraju radnog vijeka ljudi odlaze u penziju, što je latinska riječ pensium od pendere  – vagati. (Šta ima da se vagaju, kad su kost i koža – liče na sklopljene kišobrane! Nije ni čudo, jer se duže može živjeti sa sidom nego sa penzijom.

Neki nude penzionerima recept za preživljavanje: da ukrste kokoš i stonogu, da bi oni i njihova porodica imali svaki dan po batak.

I pojedini penzioneri sami pokušavaju da nađu rješenje. Možda ste pročitali oglas:

PENZIONER sa većom zalihom smrznutog hljeba traži penzionerku sa nešto smrznutog kajmaka – popare radi!)

Današnje generacije, za koje je banka raskošna građevina, teško mogu povjerovati da banka u italijanskom jeziku znači: klupa. To je bilo njeno prvobitno značenje. Naime, nekadašnji “bankari” bi ujutro iznijeli klupu na gradski trg (u Rimu i dr. gradovima) i tu bi uzimali na štednju i čuvanje novac od jednih i davali pozajmice, kredite, drugima.

(Očigledno da tada nije bilo naoružanih i maskiranih kriminalaca, kao danas, koji u pola dana i usred grada – i pored obezbjeđenja, kamera i alarmnih uređaja – pljačkaju banke!

Danas je najsigurnije novac uložiti u naše banke : ne može ga dići ni onaj ko ga je uložio!)

Njegoš kaže: “Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi”. Zaista u svjetskoj, pa i srpskoj istoriji nije mali broj onih kojima su njihova djela obezbijedila besmrtnost. U oblasti nauke mnogi su svojim djelima posvetili ne samo um i život nego i  – ime. U fizici, na primjer, naš Tesla, pa Volta, Amper, Džul, Bel...

Osnivači automobilskih fabrika su svojim imenima kumovali markama automobila: pežo, ford, opel, reno, kabriolet…Mercedes je nazvan po imenu ćerke izumioca prvog benzinskog motora za automobile.

Prve automobile pokretala je vodena para. Njih su vozili šoferi, tj. ložači (franc. chauffeur – ložač).

I sam automobil je proizvod klasične kooperacije: grč. autos – sam + lat. mobilis – pokretan. Doslovno, automobil je samopokretan. (Ali nije – ranije se moralo ložiti, danas se mora točiti.)

***

Tekst preuzet, uz saglasnost autora, iz knjige „Smijehom kroz gramatiku“.

Zabranjeno dalje publikovanje, sva prava zadržava HP media group d.o.o. Trebinje.

Profesor Milorad Telebak, inače rođeni Nevesinjac koji živi i radi u Banjaluci, autor je poznatog TV serijala „Govorimo srpski“, preko 200 radio emisija o srpskom jeziku, osam jezičkih priručnika i blizu hiljadu novinskih tekstova o srpskom jeziku. Posvetio je život obrazovanju i jezičkoj kulturi kod Srba.

Predsjednik Republike Srpske odlikovao ga je Ordenom Njegoša za doprinos kultivisanju srpskog standardnog jezika i razvoju jezičke kulture naroda. Za jezičke priručnike koje je napisao Telebak je dobio književne nagrade „Sveti Sava“, „Kočićevo pero“ i „Stuplje“.

Gospodin Telebak je prošle godine podržao kampanju HP medija grupe „Oni su najbolji među nama“ čiji je cilj medijska promocija mladih ljudi iz Trebinja i Hercegovine koji se po svojim rezultatima mogu smatrati uzorima svojim vršnjacima, ali i onim nešto starijim od njih.

Telebak je tom prilikom odao priznanje HP medija grupi za ovu inicijativu koja ove godine osim istinskih vrijednosti afirmiše i očuvanje srpskog jezika i književnosti, što je prema riječima poznatog lingviste i jednog od najvećih pregalaca na unaprijeđivanju srpske jezičke kulture za šta je nedavno dobio i priznanje Matice srpske, izuzetno značajno u današnje vrijeme kada su takvi primjeri sve rijeđi.

Ukoliko želite da na zanimljiv, duhovit i jednostavan način riješite svoje jezičke nedoumice, ispravite pravopisne i stilske greške, potražite u knjižarama knjigu „Sa smijehom kroz gramatiku”.

HP, oktobar 2018.