Uz odobrenje autora Milorada Telebaka, jednog od najpoznatijih srpskih lingvista, naš portal vam donosi interesantne priče izdvojene iz njegove knjige „Sa smijehom kroz gramatiku“.

Primadona s primitivcem

Još su bljeđe veze među nekim stranim riječima, čija su nam značenja inače manje poznata.

Ko osim Francuza može u gelu da osjeti mraz? (franc. gel – mraz)? Ko li u jubileju čuje trubu (hebr. jobel – truba)? – Teško je povjerovati da će neupućeni povezati gladijatora i gladiolu, kojima je zajedničko latinsko gladis – mač.

Uočljiva je srodnost riječi primadona – prva gospođa, primabalerina – prva balerina, i primarijus – prvi, glavni ljekar. Sve njih povezuje latinsko primus, što znači prvi. Ali, ko bi mogao i pomisliti da je s njima srodna i riječ primitivac, a jest: latinski primitus znači: prvobitan, prastar.

Riječi frižider i frigidnost povezuje zajednički korijen i značenje hladnoće (lat. frigidis – hladan). (Stručnjaci te vrste kažu da su frigidne žene hladne kao frižider, a one druge su kao šibice – lako se zapale!)

U vječitoj dilemi: šta je starije – kokoš ili jaje – ni jaje (lat. ovum) nije zanemarljivo: od njega je ovulacija, porcelanski oval i ovalni salon, u kome su radili Bil Klinton i Monika Levinski.

Za gravidnu ženu se kaže da je bremenita, “teška” žena, a iz istoga korijena – gravis nikla je i riječ gravitacija – sila teže. Čuli ste za Njutnov zakon…Ali, sumnja se u njegovu tačnost: dokazano je da “lakše padaju brže”!

Učestvujete na kvizu, a pojma nemate da je to povezano sa inkvizicijom. A jeste – obje te riječi su od latinskog inquizitio – ispitivanje, istraga.

Sa pacifizmom – mirotvorstvom u srodstvu je Pacifik, koji se – po svome miru – zove i Tihi okean. (On je Tihi okean i kad je nemiran, kad je zahvaćen tajfunom – “pokriva” se imenom. Kao što se svašta podvodi pod demokratiju.)

Ko bi normalan, slijedeći logiku, u nepravednim i nehumanim sankcijama (UN) i pokušao da traži nešto – sveto?

A sankcije su upravo od lat. sanctus – sveti, jer su prvobitno označavale svečanu naredbu. (Kasnije su se prozlile!)

Od latinskog pantex – trbuh izveden je pancir, koji štiti grudi i stomak vojnika. Od iste riječi je i panceta – vrsta slanine, potrbušina.

Ne znam zašto ljudi toliko zaziru od policijskog pendreka, kad on ima “slatku” etimologiju (od nem. Barendreck, koje znači: očvrsli sok biljke od koje se prave šećerni štapići).

Bezazlenu “biografiju” ima i pištolj – od češkog pištala – svirala, frula. (Samo da vam ta “frula” ne zasvira oko ušiju!)

I raketa je nazvana po običnoj – preslici ( njem. Rocken – preslica), jer je prvobitno imala štap i ličila na preslicu. (Zato se, valjda, ni naše babe nisu plašile njihovih raketa!)

Pa i gimnazija je srodna sa gimnastikom. Naime, gimnazija je probitno bila zabavište u kome se vježbala gimnastika. Naziv je od grčke riječi gimnos – go, nag, jer se gimnastika tada radila bez odjeće. (A ni današnje gimnazijalke nisu baš mnogo odjevenije, tako da se značenje riječi opet približilo prvobitnom – “golizija”.)

U reformisanju obrazovanja traži se škola koja najviše odgovara učenicima. ( A to je – zatvorena škola, koja ne radi. To su i sami učenici poručili grafitom na zidu škole za vrijeme štrajka nastavnika: MINISTRE, CARE, NE DAJ PARE!)

Ko bi rekao da su diple i diploma od istog korijena, od grčkog diplos, što znači dvostruk. Diple su dvojnice, sa dvije cijevi, a i diploma je nekada imala oblik ploče od dva dijela. Jedan dio se uručivao diplomcu, a drugi se čuvao, kako bi se – ako zatreba – spajanjem dijelova utvrdila vjerodostojnost diplome. A ima tu i drugih sličnosti: i sa diplomom može samo da se  – svira! Ipak, treba je imati. Ko nema diplome,  mora se dokazivati radom!)

Pa i riječ plagijat, koja danas označava književnu krađu, a nekada je značila “krađu robe na obali” – u srodstvuj je sa riječi plaža: dok su razgolićeni kupači plivali i sunčali se, plagijatori su radili svoj posao!

Istorija, fizika, hemija, filozofija… – nazivi skoro svih nauka su grčkog porijekla.

(Neki naš čovjek se udvarao mnogo mlađoj ženi, a ona ga izbjegavala, rekavši mu razlog – da je star.

– A kako su Grkinje mogle sa starim Grcima?! – potegao je on “argument”.)

Nauka je, znamo to, vrlo važna za napredak društva, za njegovu budućnost.

(Samo je arheologija nauka bez budućnosti. Ali su arheolozi najzavalniji muževi: što im je žena starija, to oni pokazuju više interesovanja za nju!)

Termin biblioteka je od grčkih riječi biblion – knjiga + theke – sanduk, orman. U starim bibliotekama knjige su držane u zaključanim sanducima, bile su čak i vezane lancima. Od riječi biblion potiče i naziv Biblija, za koju se, kao prvu knjigu, po logici stvari, sa sigurnošću može tvrditi da nije plagijat.

***

Tekst preuzet, uz saglasnost autora, iz knjige „Smijehom kroz gramatiku“.

Zabranjeno dalje publikovanje, sva prava zadržava HP media group d.o.o. Trebinje.

Profesor Milorad Telebak, inače rođeni Nevesinjac koji živi i radi u Banjaluci, autor je poznatog TV serijala „Govorimo srpski“, preko 200 radio emisija o srpskom jeziku, osam jezičkih priručnika i blizu hiljadu novinskih tekstova o srpskom jeziku. Posvetio je život obrazovanju i jezičkoj kulturi kod Srba.

Predsjednik Republike Srpske odlikovao ga je Ordenom Njegoša za doprinos kultivisanju srpskog standardnog jezika i razvoju jezičke kulture naroda. Za jezičke priručnike koje je napisao Telebak je dobio književne nagrade „Sveti Sava“, „Kočićevo pero“ i „Stuplje“.

Gospodin Telebak je prošle godine podržao kampanju HP medija grupe „Oni su najbolji među nama“ čiji je cilj medijska promocija mladih ljudi iz Trebinja i Hercegovine koji se po svojim rezultatima mogu smatrati uzorima svojim vršnjacima, ali i onim nešto starijim od njih.

Telebak je tom prilikom odao priznanje HP medija grupi za ovu inicijativu koja ove godine osim istinskih vrijednosti afirmiše i očuvanje srpskog jezika i književnosti, što je prema riječima poznatog lingviste i jednog od najvećih pregalaca na unaprijeđivanju srpske jezičke kulture za šta je nedavno dobio i priznanje Matice srpske, izuzetno značajno u današnje vrijeme kada su takvi primjeri sve rijeđi.

Ukoliko želite da na zanimljiv, duhovit i jednostavan način riješite svoje jezičke nedoumice, ispravite pravopisne i stilske greške, potražite u knjižarama knjigu „Sa smijehom kroz gramatiku”.

HP, septembar 2018.