Kao što smo ranije najavili ekskluzivno na portalu Hercegovina promo, sa odobrenjem autora Milorada Telebaka, jednog od najpoznatijih srpskih lingvista, možete čitati interesantne priče izdvojene iz njegove knjige „Sa smijehom kroz gramatiku“, koje do sada nisu objavljivane na drugim internet medijima.

Nekad bilo…

Gramatika je vrlo stara nauka. Stari Grci su se još prije više od dvije i po hiljade godina bavili izučavanjem svoga jezika. (Baš je to čudno: ti stari Grci, iako su bili stari, sve su znali, mogli i stigli. Možda i bolje nego da su bili mladi.)

Prvo djelo u kome su utvrđena pravila tadašnjeg grčkog jezika, koje je napisao Dionizije Tračanin, zvalo se Tehne gramatike, što u prevodu znači „vještina pisanja“. I naš Vuk je svoju gramatiku narodnog jezika, koju je napisao 1814. godine – kao što znate – nazvao Pismenica. Nema pismenosti bez poznavanja gramatike i pravopisa.

Čak i u „mračnom srednjem vijeku“ gramatika je bila vrlo cijenjena nauka: bila je jedna od sedam „slobodnih vještina“ (pored retorike ili govorništva, aritmetike, geometrije…).

Protjerana gramatika

Neshvatljivo je, ali je, nažalost, tako: danas je srpska gramatika protjerana i iz škole, pogotovu iz srednje škole. Predaje se, uglavnom, samo književnost, kao da se učenici školuju za književnike, i to za književnike koji ne znaju vještinu pisanja – gramatiku! Možda je to zato što gramatiku bije glas da je suvoparna, dosadna. Dosadna je ako se uči zapamćivanjem nastavaka za pojedine padeže, glagolska vremena i lica.

Ali ova naša gramatika nije takva. Naprotiv, ona je vrlo zanimljiva, duhovita do smijeha, i lako se pamti. Sve i da nećete, morate je zapamtiti. Uostalom, vidjećete.

Mamutski pauk

            Čuli ste, svakako, za stilsku figuru metaforu (grč. metaphora – prenošenje), kojom se, na osnovu sličnosti, prenose značenja riječi na druge predmete i pojave.

Zahvaljujući metafori, sposobnost da jedu, piju, ugrizaju, štipaju… nemaju samo ljudi i životinje, već i predmeti. Tako rđa jede gvožđe (iako nema zuba), zemlja pije vodu (a nema usta), mraz štipa za lice i sl. Na predmete „prelaze“ čak i  dijelovi tijela ljudi i životinja, pa ekser ima glavu (koja ne misli), lonac – uši (a ne čuje), sto i stolica – noge (a ne miču se), cipele – jezik (a ne govore), itd.

(Pominjanje eksera podsjeti me na jedan aforizam: „Kad savije glavu, ekser je neupotrebljiv. Čovjek upotrebljiv tek kad savije glavu!“)

Metafora omogućava da i crijevo može biti slijepo. – Mi nismo u Africi niti su naše ulice zoološki vrtovi, ali je na njima mnogo zebri. (Jedan dečko kaže da je zebra konj koji navija za „Partizan“!) Našim ulicama kruže ogromni pauci koji, kao od šale, nose – automobile. Putevima tutnje – gusjenice (Sforove). Svakom policajcu o opasaču vise lisice…                                                                                                                                             Postoje čak i drvene „životinje“: koza (za zidarske skele i za pilanje drva), konj (gimnastička sprava i šahovska figura), pijevac (na dimnjacima)…

Mrtav čovjek je pokojnik (pravo značenje), ali se značenje pridjeva prenosi i na živog čovjeka kad je potpuno pijan – mrtav pijan. (Jedan pijanac je našao utjehu. Veli: „Bolje i mrtav pijan nego mrtav trijezan!“ A vi dokažite da nije.)

 

Tekst preuzet uz saglasnost autora iz knjige „Smijehom kroz gramatiku“.

Zabranjeno dalje publikovanje, sva prava zadržava HP media group d.o.o. Trebinje.

 

Profesor Milorad Telebak, inače rođeni Nevesinjac koji živi i radi u Banjaluci, autor je poznatog TV serijala „Govorimo srpski“, preko 200 radio emisija o srpskom jeziku, osam jezičkih priručnika i blizu hiljadu novinskih tekstova o srpskom jeziku. Posvetio je život obrazovanju i jezičkoj kulturi kod Srba.
Predsjednik Republike Srpske odlikovao ga je Ordenom Njegoša za doprinos kultivisanju srpskog standardnog jezika i razvoju jezičke kulture naroda. Za jezičke priručnike koje je napisao Telebak je dobio književne nagrade „Sveti Sava“, „Kočićevo pero“ i „Stuplje“.
Gospodin Telebak je ove godine podržao kampanju HP medija grupe „Oni su najbolji među nama“ čiji je cilj medijska promocija mladih ljudi iz Trebinja i Hercegovine koji se po svojim rezultatima mogu smatrati uzorima svojim vršnjacima, ali i onim nešto starijim od njih.
Telebak je tom prilikom odao priznanje HP medija grupi za ovu inicijativu koja ove godine osim istinskih vrijednosti afirmiše i očuvanje srpskog jezika i književnosti, što je prema riječima poznatog lingviste i jednog od najvećih pregalaca na unaprijeđivanju srpske jezičke kulture za šta je nedavno dobio i priznanje Matice srpske, izuzetno značajno u današnje vrijeme kada su takvi primjeri sve rijeđi.

 

Ukoliko želite da na zanimljiv, duhovit i jednostavan način riješite svoje jezičke nedoumice, ispravite pravopisne i stilske greške, potražite u knjižarama knjigu „Sa smijehom kroz gramatiku“.

 

HP, decembar 2017.

Facebook komentari

komentar