Uz odobrenje autora Milorada Telebaka, jednog od najpoznatijih srpskih lingvista, naš portal vam donosi interesantne priče izdvojene iz njegove knjige „Sa smijehom kroz gramatiku“.

Lažni prijatelji

Natpis – to je kraći tekst na nekoj radnji, spomeniku i slično, dok je napis nešto drugo – to je duži tekst, u novinama npr. – novinski napis.

Ima tako naoko sličnih riječi, a sasvim različitih po značenju. To su takozvani paronimi. Zbog sličnosti njihovih oblika lako se zamjenjuju, a zbog razlike u značenju ne smiju se zamijenjivati, jer to vodi u nejasnost, dovodi do zabune. Zato ih, slobodnije, nazivaju i “lažnim prijateljima“.

Jakne nisu “pernate“, već su perjane, a patke i guske su pernate životinje. Zato nipošto ne nosite “pernate“ jakne – niste vi guske!

Kao što mnogi ne razlikuju glas i slovo, tako još više ljudi ne razlikuje broj i brojku. Glasovi se izgovaraju, a slova se pišu; slova su znaci za glasove. Tako su brojke ili cifre znaci za brojeve. Brojki ima samo deset (jedan, dva… devet i nula), a brojeva ima bezbroj, i oni mogu biti jednocifreni: 2, 3, 4, itd., dvocifreni: 23, trocifreni: 234.

Ni značaj i značenje nemaju isto značenje. Sve ima svoje značenje (tj. smisao), a značaj (tj. važnost) samo neke stvari i, naročito, neki ljudi. Treba razlikovati znatno (prilično, osjetno) od značajnog (važnog, bitnog) kako ne bismo i dalje slušali besmislice da je naša privreda “ostvarila značajne gubitke“. Da mi je samo znati kome su, i kako, gubici značajni!

Jedno je interes (tj. dobitak, korist), a drugo interesovanje (radoznalost, zanmimanje), pa bi trebalo razlučiti ko šta radi iz interesa, a ko iz interesovanja. Eto, npr., ja ovo ne radim iz interesa, jer se slabo plaća, već iz interesovanja i brige o jeziku i njegovoj čistoti. Čistoti– evo još jednog primjera; čistota je duhovna kategorija: čistota jezika, čistota duše i sl., dok je čistoća fizička: čistoća stana, čistoća grada, ulica…

Jezik je kao lijek: prije upotrebe jezika treba promućkati – glavom!

Pogrešno je, kako redovno govore, “sjednica je odložena“ – umjesto pravilnog sjednica je odgođena. Odlaganje je vezano za prostor: odlažu se razne stvari, oružje i drugi predmeti, a odgađanje se vrši u vremenu: odgađa se udaja, ženidba, služenje vojske, ispit…

Pogrešno je kad kažete drugu i drugarici da si “veći od njih“. Veći je komparativ od velik (veća može biti država, kazaljka na satu, porodica, brzina, prijatelj, narod i sl.), a kad se poređenje vrši po visini, dakle od pridjeva visok, komparativ je viši (ne “višlji“ niti “visočiji“!). Viša može biti planina, temperatura, položaj čovjeka u društvu, ocjena – ako dobro naučite…

A učite li?… Nekad znači davno, a ponekad – znači katkad, s vremena na vrijeme, “malo sutra“, nikad.

Treba razlikovati tegobu, tj. neugodan osjećaj ili čak blaži bol, koja je unutrašnja, tjelesna, od teškoće, koja je izvan čovjeka, ali mu otežava i zagorčava život. Jedan novinar to nije znao i pisao je “o tegobama jedne vlade“ pa je ispalo da vlada ima neke potmule bolove u glavi (od umnog naprezanja ministara) ili, što je vjerovatnije, u stomaku (od previše jela i pića).

Takođe nije isto pijaća voda i pitka voda. Pijaća je ona voda koja je za piće, za razliku od one koja je za navodnjavanje i sl. Međutim, pitka voda je samo ona koja je dobra za piće, “laka“, “slatka, “ukusna“ (mada je voda tečnost bez ukusa), npr. voda sa kakvog planinskog izvora za razliku od pijaće, ali bljutave, “teške“, recimo, vojvođanske vode. Prema tome, nije svaka pijaća voda i pitka istovremeno voda, ali se pije i ona koja nije pitka, a u posebnim okolnostima mora da se pije čak i ona koja nije pijaća!

Naši trgovci i ugostitelji skoro redovno “poručuju robu“, a ja im sad poručujem, tj. šaljem poruku, da se roba naručuje, da im dođe na ruke.

Kad već spomenuh ugostitelje, ispričaću vam šta mi se dogodilo u jednom restoranu.

Za doručak naručim (ne “poručim“) pohovani mozak. Mladi konobar, valjda učenik na praksi, vraća se i veli:
-Žao mi je, ali nemate mozga.
-Molim?!
-Kažu u kuhinji da nemate mozga.
-E, poruči ti njima, dečko, da ga nemaju ni oni! A ni ti!

Doručkovao sam u drugom restoranu. Ali ne pohovani mozak.

Što je sigurno, sigurno.

U našem jeziku ima riječi (smatra se oko dvije hiljade) koje su oblikom porpuno iste, a značenjem sasvim različite. To su tzv. homonimi (grč. homonimos – jednak imenom). Npr.: Gladnu bebu treba pitati, a ne pitati je zašto plače. – Meso od guske je guščetina, a stara guska je guščetina.

Zanemarujući činjenicu da glagol biti ima dva značenja: 1) postojati, živjeti (“Bio jedan car…“) i 2) tući, udarati, neki bi hamletovsku dilemu: “Biti ili ne biti…?“ riješili tako da biju – umjesto da budu! (Zato nije čudno što je jedan Cigančić, kad su ga pitali šta će biti kad poraste, odgovorio: “Biću ćaleta i kevu!“)

Postoji muški i ženski pol, ali i Sjeverni i Južni pol. (Zemljina kugla se oslanja i na treći pol – Interpol!)

 

Tekst preuzet, uz saglasnost autora, iz knjige „Smijehom kroz gramatiku“.

Zabranjeno dalje publikovanje, sva prava zadržava HP media group d.o.o. Trebinje.

Profesor Milorad Telebak, inače rođeni Nevesinjac koji živi i radi u Banjaluci, autor je poznatog TV serijala „Govorimo srpski“, preko 200 radio emisija o srpskom jeziku, osam jezičkih priručnika i blizu hiljadu novinskih tekstova o srpskom jeziku. Posvetio je život obrazovanju i jezičkoj kulturi kod Srba.
Predsjednik Republike Srpske odlikovao ga je Ordenom Njegoša za doprinos kultivisanju srpskog standardnog jezika i razvoju jezičke kulture naroda. Za jezičke priručnike koje je napisao Telebak je dobio književne nagrade „Sveti Sava“, „Kočićevo pero“ i „Stuplje“.
Gospodin Telebak je prošle godine podržao kampanju HP medija grupe „Oni su najbolji među nama“ čiji je cilj medijska promocija mladih ljudi iz Trebinja i Hercegovine koji se po svojim rezultatima mogu smatrati uzorima svojim vršnjacima, ali i onim nešto starijim od njih.
Telebak je tom prilikom odao priznanje HP medija grupi za ovu inicijativu koja ove godine osim istinskih vrijednosti afirmiše i očuvanje srpskog jezika i književnosti, što je prema riječima poznatog lingviste i jednog od najvećih pregalaca na unaprijeđivanju srpske jezičke kulture za šta je nedavno dobio i priznanje Matice srpske, izuzetno značajno u današnje vrijeme kada su takvi primjeri sve rijeđi.

Ukoliko želite da na zanimljiv, duhovit i jednostavan način riješite svoje jezičke nedoumice, ispravite pravopisne i stilske greške, potražite u knjižarama knjigu „Sa smijehom kroz gramatiku“.

 

HP, februar 2018.

Facebook komentari

komentar