Poslije praznične pauze portal Hercegovina promo, sa odobrenjem autora Milorada Telebaka, jednog od najpoznatijih srpskih lingvista, donosi interesantne priče izdvojene iz njegove knjige „Sa smijehom kroz gramatiku“, koje do sada nisu objavljivane na drugim internet medijima.

Lažni ljekar

… Samo zamjenom jednoga slova neki pekar odjednom diplomira – postane ljekar, i ono što je lažno postaje važno!

Novine su, svojevremeno, javile da se engleska kraljica iskrcala sa kompletnom posadom u luci Marsej. I sve bi bilo u redu da se nije potkrala štamparska greška u riječi iskrcala – umjesto k pisalo je p!

Zato pažljivo postupajte s riječima, a ja ću vas upozoriti na neke opasnosti.

Stoti dio marke je pfening ( a ne „fening“ – kao da je on neki ing.!), a kad vam vraćaju kusur, koncentrišite se da vas ne zakinu (ne „skoncentrišite se“, jer ni koncentracija nije „skocentracija“!).

Zavisan je onaj ko nije samostalan, a zavistan – ko je pun zavisti. Npr. komšija je zavistan što je njegov komšija nezavisan. – Prije polaska na izlet treba spremiti ruksak (ne „rusak“ – kao da ga nose samo Rusi!) i odrediti maršrutu ( ne „maršutu“!). – Protiv gripa dobar je grejpfrut (ne „grejfurt“!). – Prepiska je korespondencija – sa dva n (a ne „korespodencija“!), prestupništvo je delinkvencija (a ne „delikvencija“, kao da je riječ o kakvim delijama, a ne o kriminalcima!)

Ni glumica Monro nije „Merlin“ nego Merilin. Ni zloglasni logor nije „Mathauzen“, već  nešto mnogo gore nego mat – Mauthauzen!

Ima još mnogo „crnih tačaka“ (pazite: drugo je tački!… Mnogo je lakše staviti nekoliko tačaka na papir nego prevesti nekoliko tački betona.) Ima, dakle, još mnogo opasnih mjesta, ali nećemo više o tome, da ne preučimo kao oni seljaci što im je učitelj objašnjavao da umjesto „tica“ i „šenica“ treba reći ptica, pšenica pa oni počeli govoriti i „pkokoš“, „pječam“, „pkukuruz“…

Zelembać bez boje

Usljed glasovnih promjena, koje se – kao što znamo – vrše radi lakšeg izgovora, dolazi do zamagljivanja srodnosti mnogih riječi. Tako se, npr., pridjev srpski udaljio od imenice Srbi, od koje je izveden, a približio se  – srpu, koji mu nije ni rod ni pomozi bog. – U tazbini se ne naziru ni tast ni tašta (iako oni čine tazbinu), kao ni svatovi u svadbi. – U zadužbini nigdje duše (mada se ona gradi za dušu). – Zelembać je „izgubio“ boju, kao da nije zelen. – U riječi pašče nema ni traga od psa.

Slično tome, zbog ispadanja (gubljenja) jednog od dva ista suglasnika, pridjev bežični izgleda srodniji nečemu što b(j)eži nego onome što je bez žice, npr. telefon. (U vezi s time evo jedne anegdote. Dvojica uvodili telefon. Jedan kopa kanal, a drugi za njim zatrpava. Začuđeni prolaznik ih pita šta to rade, a jedan će:
„Pa zar ne viđaš da uvodimo telefon“?!-

„Pa gdje vam je kabel?“ – pita prolaznik.

-„Nejmaš ti pojma! To je bež’ćni!“)

 

Tekst preuzet uz saglasnost autora iz knjige „Smijehom kroz gramatiku“.

Zabranjeno dalje publikovanje, sva prava zadržava HP media group d.o.o. Trebinje.

Profesor Milorad Telebak, inače rođeni Nevesinjac koji živi i radi u Banjaluci, autor je poznatog TV serijala „Govorimo srpski“, preko 200 radio emisija o srpskom jeziku, osam jezičkih priručnika i blizu hiljadu novinskih tekstova o srpskom jeziku. Posvetio je život obrazovanju i jezičkoj kulturi kod Srba.
Predsjednik Republike Srpske odlikovao ga je Ordenom Njegoša za doprinos kultivisanju srpskog standardnog jezika i razvoju jezičke kulture naroda. Za jezičke priručnike koje je napisao Telebak je dobio književne nagrade „Sveti Sava“, „Kočićevo pero“ i „Stuplje“.
Gospodin Telebak je ove godine podržao kampanju HP medija grupe „Oni su najbolji među nama“ čiji je cilj medijska promocija mladih ljudi iz Trebinja i Hercegovine koji se po svojim rezultatima mogu smatrati uzorima svojim vršnjacima, ali i onim nešto starijim od njih.
Telebak je tom prilikom odao priznanje HP medija grupi za ovu inicijativu koja ove godine osim istinskih vrijednosti afirmiše i očuvanje srpskog jezika i književnosti, što je prema riječima poznatog lingviste i jednog od najvećih pregalaca na unaprijeđivanju srpske jezičke kulture za šta je nedavno dobio i priznanje Matice srpske, izuzetno značajno u današnje vrijeme kada su takvi primjeri sve rijeđi.

Ukoliko želite da na zanimljiv, duhovit i jednostavan način riješite svoje jezičke nedoumice, ispravite pravopisne i stilske greške, potražite u knjižarama knjigu „Sa smijehom kroz gramatiku“.

 

HP, januar 2018.

Facebook komentari

komentar