Uz odobrenje autora Milorada Telebaka, jednog od najpoznatijih srpskih lingvista, naš portal vam donosi interesantne priče izdvojene iz njegove knjige „Sa smijehom kroz gramatiku“.

Jezička zavisnost

Prema broju riječi (bogatstvu leksike), naš jezik ulazi među razvijene jezike. Šestotomni Rečnik srpskog knjižvnog jezika Matice srpske sadrži oko 150 000 riječi, a procjenjuje se da će Rečnik književnog i narodnog jezika SANU, kad bude završen (dosad je završeno 16 tomova), imati oko 400 000 riječi.

Smatra se da naš jezik ima blizu 50 000 riječi stranog porijekla, dakle 1/8 ukupne leksike, što jest mnogo, ali je donekle i objašnjivo s obzirom na naše dugotrajne, istorijske veze, najprije s Vizantijom, zatim (nesrećne) s Turskom, a potom Rusima i Francuzima, pa Nijemcima i Englezima.

Kao da smo doslovno shvatili Vukova upozorenja: ”Nove riječi može graditi samo onaj koji umije misliti u svom jeziku…” (što je nesumnjivo tačno), pa dalje: ”Bolje je uzeti i tuđu riječ negoli naopako novu graditi!”, te se – izgleda – nismo mnogo ni trudili da gradimo svoje riječi. Imamo na stotine i hiljade slučajeva kada nemamo izbora. Ako kažemo, npr., tezga, upotrijebili smo turcizam, a ako joj potražimo zamjenu, dočekaće nas sve sami germanizmi: pult, štand, banak… Želimo li izbjeći turcizam zembilj, srešće nas germanizam ceger. – Ako nam se ne pije iz njemačke flaše, moramo iz italijanske boce, jer nismo sasvim prihvatili staklenku kao što smo limenku umjesto latinske konzerve.

Između turske deve i grčke kamile nemamo izbora. (Ali imamo vic-dva. Kažu da je kamila konj projektovan na osnovu kompromisa. Zato je grbava. – A drugi vic glasi: Pitao mladić djevojku: ”Kakva je razlika između deve i ševe?”- ”Ne znam” – veli ona – ”nisam se nikada devila.”

Ne možemo čak ni meso staviti da odstoji u soli bez pozajmljivanja italijanskog škafa za latinsku salamuru. – U našem lancu svaka karika je mađarska. Njemačkom rajsneglom pričvršćujemo holandski plakat.

I najosnovnije alatke smo pozajmili od Turaka: čekić, testeru i turpiju; njihovi su nam i termini alat i zanat. – Germanizam šporet zamijenili smo našim štednjakom, ali i iz njega dim izlazi, opet, njemačkim rorom ili turskim sulundarom.

U našim šumama siječemo italijanske bandere. (Zato mrzim bandere, ali niko nikoga ne mrzi kao bandera pse.)

Nemamo ni svoju kućicu za prodaju cigareta: kupujemo ih u turskim kioscima ili u italijanskim trafikama.

(Na jednom kiosku stoji reklamni natpis, napisan flomasterom: CICIGARE I CICIGARETE!
-Šta je ovo? – pitam prodavačicu.
-Š-š-š-šta š-š-š-ta je? Zar n-n-ne znaš da č-č-čitaš? – objasni ona.)

 

Tekst preuzet, uz saglasnost autora, iz knjige „Smijehom kroz gramatiku“.

Zabranjeno dalje publikovanje, sva prava zadržava HP media group d.o.o. Trebinje.

Profesor Milorad Telebak, inače rođeni Nevesinjac koji živi i radi u Banjaluci, autor je poznatog TV serijala „Govorimo srpski“, preko 200 radio emisija o srpskom jeziku, osam jezičkih priručnika i blizu hiljadu novinskih tekstova o srpskom jeziku. Posvetio je život obrazovanju i jezičkoj kulturi kod Srba.
Predsjednik Republike Srpske odlikovao ga je Ordenom Njegoša za doprinos kultivisanju srpskog standardnog jezika i razvoju jezičke kulture naroda. Za jezičke priručnike koje je napisao Telebak je dobio književne nagrade „Sveti Sava“, „Kočićevo pero“ i „Stuplje“.
Gospodin Telebak je prošle godine podržao kampanju HP medija grupe „Oni su najbolji među nama“ čiji je cilj medijska promocija mladih ljudi iz Trebinja i Hercegovine koji se po svojim rezultatima mogu smatrati uzorima svojim vršnjacima, ali i onim nešto starijim od njih.
Telebak je tom prilikom odao priznanje HP medija grupi za ovu inicijativu koja ove godine osim istinskih vrijednosti afirmiše i očuvanje srpskog jezika i književnosti, što je prema riječima poznatog lingviste i jednog od najvećih pregalaca na unaprijeđivanju srpske jezičke kulture za šta je nedavno dobio i priznanje Matice srpske, izuzetno značajno u današnje vrijeme kada su takvi primjeri sve rijeđi.

Ukoliko želite da na zanimljiv, duhovit i jednostavan način riješite svoje jezičke nedoumice, ispravite pravopisne i stilske greške, potražite u knjižarama knjigu „Sa smijehom kroz gramatiku“.

 

HP, mart 2018.