Pripremila: Ivana P.

Hercegovački med je poznat na čitavom Balkanu. Proizvodnja meda na području Hercegovine ima viševjekovnu tradiciju, a zbog specifičnog biljnog svijeta sa mnogo ljekovitih biljaka od kojih je žalfija posebno cijenjena, hercegovački med ima posebne kvalitete i aromu koji ga svrstavaju među najkvalitetnije.

Med je gusta slatka sirupasta materija, proizvod medonosnih pčela, dobijen od sabranih voćnih i drugih sokova prerađenih u pčelinjem želucu. Izlučeni sok odložen poklopljenom saću hemijskim reakcijama pretvara se u med. Ovo je namirnica koja je od davnina poznata čovjeku, a vrlo cijenjena zbog njene hranljive vrijednosti. Mnoštvo biljnih sastojaka u medu podstiču i jačaju nas imunološki sistem i čine nas otpornijim na bolesti. Med je bogat raznim vitaminima i mineralima koji su neophodni za održavanje dobrog zdravlja. Tu spadaju: gvožđe,cink, kalcijum, fosfor, kalijum, bakar, magnezijum, mangan, hrom i selen. Pored toga sadrži aminokiseline neophodne za život. Sirovi med pun je i enzima. Oni su odgovorni za regeneraciju i zdravlje ćelija, apsorpciju hrane i sve biološke procese u našem tijelu.

U Hercegovini se veliki broj građana bavi pčelarenjem. Prema podacima Pčelarske zadruge „Žalfija“ iz Trebinja u šest istočnohercegovačkih opština registrovano je preko hiljadu proizvođača meda. Za pčelarstvo se zanimaju ljudi svih generacija, a u posljednje vrijeme sve je veći broj i mladih Hercegovaca koji žele da se bave ovim poslom. Pčelarstvo u Hercegovini za mnoge više nije samo hobi već važan posao od kojeg se živi.

Hercegovački livadski med se većinom proizvodi u proljeće na lokalnim pašnjacima uz obronke brda i stjenovitih planina Hercegovine. Med je tipično taman ili jako tamnožut. Miris je jak i aromatičan, što je posljedica intenzivnog proljećnog sakupljanja koje pčele ostvaruju na žalfiji, majčinoj dušici, vrijesku… Ono što karakteriše Hercegovinu je relativan nedostatak stabala bogatih nektarom što svakako utiče na to da pčele svoju pažnju usmjeravaju na cvjetne vrste livada. Dobro je napomenuti da u Bosni i Hercegovini postoji oko 3700 biljnih vrsta, što je više od polovine koja je poznata cijeloj regiji Balkana.

Nedavno je pčelarska zadruga „Žalfija“ iz Trebinja dobila i sertifikat za izvoz meda u EU, čime su pčelari sa ovih područja, na neki način, brendirali svoj proizvod i zaštitili njegovo geografsko porijeklo. Pčelari iz Hercegovine ističu kako je to velika šansa za razvoj ovog sektora, kao i za otvaranje novih radnih mjesta.