Internet je danas postao dio svakodnevice, a današnji mališani se već i prije polaska u školu sa velikom sigurnošću kreću kroz mrežu.

Za mnoge od njih računar bez interneta je beskoristan, oni odrastaju uz internet, on je tu otkad znaju za sebe i podrazumijevaju njegovo postojanje i korišćenje. Gledanje crtaća, igranje sa drugarima, trčanje za loptom, čitanje i sve ono čime su se zabavljale generacije prije samo nekoliko godina, sada je u zaborav potisnula „svemoguća mašina“. Internet djeci omogućava brz i jednostavan dolazak do informacija, čitanje širokog spektra sadržaja, igranje igrica, pa čak i virtuelna druženja sa vršnjacima. Nove generacije mališana vrlo često znaju da koriste računare prije nego što odbace pelene, a već u nižim razredima osnovne škole u modernu tehnologiju se bolje razumiju od roditelja.

Strože kontrole, veća bezbjednost

Stručnjaci ističu da je neophodno strože kontrolisati djecu koja koriste internet, ograničiti im vrijeme koje provode ispred računara i upoznati ih sa negativnim stranama virtuelnog svijeta. Osim što je zaista višestruko koristan, sa interneta vrebaju i brojne opasnosti.

Ombudsman za djecu RS podsjeća da je primarna obaveza roditelja da brinu o zdravom odrastanju svoje djece, što u moderno vrijeme uključuje i zaštitu mališana od nasilja i zloupotreba putem interneta.

– Roditelji bi trebalo da budu sigurni da njihovo dijete razumije osnovna pravila zaštite bezbjednosti i privatnosti na internetu, da djeca razumiju da su korisnici društvenih mreža ne samo njihovi prijatelji, već i oni koji se lažno predstavljaju i mogu imati loše namjere – objašnjavaju iz te institucije.

Roditelji svojim primjerom treba da pokažu djeci da u korišćenju društvenih mreža treba da budu oprezna i biraju sadržaje i informacije koje će podijeliti.

– Iako prema postojećim pravilima mlađi od 13 godina ne mogu otvoriti svoje profile na „Fejsbuku“, stvarnost upozorava da je na društvenim mrežama sve veći broj djece uzrasta ispod dozvoljene granice – ističu u ovoj instituciji i dodaju da roditelji sve češće sasvim maloj djeci otvaraju profile, zaboravljajući da su ih tako izložili različitim opasnostima i da tako ugrožavaju njihovu privatnost.

Zaključak je da je najefikasnija zaštita učenje najmlađih o prednostima i rizicima ove komunikacije, jer samo djeca koja su dovoljno informisana mogu da se zaštite.

Psihofizički razvoj

Istraživanje tima stručnjaka iz Švedske, SAD, Mađarske i Italije pokazalo je da djeca čitaju sve manje i lošije zbog igranja kompjuterskih igrica i zbog zapostavljanja klasičnih knjiga. Istraživanje je pokazalo da su dječaci mnogo više nazadovali u čitanju nego djevojčice, jer provode više vremena igrajući igrice, a kako se povećava broj djece kojoj je igranje igrica vrhunac zabave, opada kvalitet čitanja. Utvrđeno je da čitanje ide bolje djeci u manje razvijenim sredinama, jer je manja vjerovatnoća da porodica ima računar.

Iako mnogi smatraju da je knjigu, njen miris i šuštanje stranica nemoguće zamijeniti novom tehnologijom, evidentno je da na knjige pada debeli sloj prašine.

Odraz negativnog uticaja računara i interneta na razvoj djece vidi se i u opadanju njihove fizičke aktivnosti, što dovodi do lošeg tjelesnog držanja, krivljenja kičme i problema sa vidom.

– Za pravilno odrastanje djece neophodno je što više fizičke aktivnosti, zdrava ishrana te razvijanje pozitivnih stavova o životu i zdravlju uopšte – kaže specijalista porodične medicine u banjalučkom Domu zdravlja doktor Mladen Šukalo.

Neaktivnost dovodi do gojaznosti, asocijalnosti, a često i do agresivnosti. „Klastersko istraživanje višestrukih pokazatelja socijalnog i zdravstvenog stanja djece i žena u RS u 2006. godini“, koje je sprovelo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, pokazalo je da je gotovo jedna četvrtina djece preuhranjena. Prema rezultatima istog istraživanja ponovljenog 2011 – 2012. godine, utvrđeno je da je 16,4 odsto djece preuhranjeno, a 5,2 odsto gojazno.

Istraživanje uhranjenosti djece osnovnoškolskog uzrasta posljednji put rađeno je 2003. godine, a obuhvatalo je 14 škola sa područja Banjaluke i pokazalo da povećanu tjelesnu masu ima 21,4 odsto osnovaca, kao predgojazno ocijenjeno je 13,1 odsto učenika, a kao gojazno 8,3 odsto đaka. Prekomjerna tjelesna masa i gojaznost kod djece i adolescenata predstavlja rastući problem kako u svijetu, tako i kod nas. Ova djeca imaju povećan rizik od nastanka velikog broja oboljenja koja ponekad dugo ostanu neprimijećena, kao što je povećan krvni pritisak, dijabetes melitus tip 2, visok holesterol ili kamen u žuči.

Bolest novog doba

Stručnjaci upozoravaju da su internet, video-igrice i računari nove „bolesti zavisnosti“ 21. vijeka te da, uprkos brojnim mogućnostima i prednostima koje računar ima u današnjem društvu, sve više ljudi postaje „zavisno“ od računarskih aplikacija. Dodaju da je nedavno jedno dijete za šest mjeseci povećalo svoju kilažu za skoro 20 kilograma zbog igranja igrica.

Psiholog Aleksandar Milić kaže da se danas često susreće sa roditeljima koji traže pomoć za djecu koja provode mnogo vremena koristeći računar.

– Najčešće je riječ o studentima i srednjoškolcima koji mi kroz razgovor kažu da noći provode na društvenim mrežama ili igrajući igrice, pa ujutro ne mogu da ustanu i ne mogu da obavljaju svakodnevne aktivnosti – navodi Milić.

Riječ roditelja

Uprkos upozorenjima stručnjaka, većina roditelja smatra da se podiže velika prašina oko nečega što je samo izvor zabave ili korisnih informacija.

Roditelji i sami priznaju da mnogo slobodnog vremena provode surfujući po internetu, jer im to omogućava i informisanje i druženje.

– Društvene mreže su idealan način da ostanem u kontaktu sa rodbinom ili prijateljima koji žive u drugim zemljama. Mislim da nema ništa loše u tome što objavljujem slike svoje djece da ih oni mogu vidjeti – uvjerena je majka koja nije željela da objavimo njeno ime.

Dodala je i da njen desetogodišnji sin već ima nalog na jednoj od društvenih mreža, a uskoro bi mogla da ispuni tu želju i šestogodišnjoj kćerki.

Ipak, ima i onih koji se protive digitalnom dobu i smatraju da djeca što duže treba da ostanu djeca i da se igraju igračkama, a ne uređajima.

Mobilni telefoni

Upotreba mobilnih telefona postala je uveliko raširena u osnovnim školama još prije desetak godina, a ovaj uređaj više nije rijetka pojava ni u rukama djece predškolskog uzrasta. Ovaj trend izaziva brojne probleme, a zabrinjavajuća je činjenica da se zbog nove mode djeca koja nemaju mobilni telefon osjećaju manje vrijednom. Školarci telefone koriste i za snimanje vršnjačkog nasilja, a stručnjaci konstantno upozoravaju da mlađi od 12 godina ne bi smjeli iz više razloga da koriste ove uređaje.

Pedofilija

Policija sve češće ima posla sa pedofilima koji vrbuju djecu putem društvenih mreža, koje im omogućavaju potpuno nesmetan pristup informacijama o djeci i njihovim fotografijama. Uglavnom pod lažnim imenima, ali nerijetko i sa pravih profila pedofili ostvaruju komunikaciju sa djecom putem komentara ili privatnih poruka. Osim prepiske u virtuelnom svijetu, oni na ovaj način ugovaraju mjesto sastanka i susret sa djetetom, što direktno ugrožava bezbjednost najmlađih, jer nikada sa sigurnošću ne mogu znati ko se nalazi s druge strane ekrana.

 Izvor: Glas Srpske