Bršljan je ljekovita biljka latinskog imena Hedera helix, a u Hercegovini je uglavnom poznat po tome što se koristi kao dekoracija za vrijeme božićnih praznika. Radi se o penjačici o čijem ljekovitom svojstvu izuzetno malo znamo.

Bršljan je toliko poznat da poseban opis nije potreban, ipak malo nas je znalo da bršljan ima ljekovita svojstva. Bršljan nalazimo u listopadnim šumama, gdje se pomoću specijalnih hvataljki bršljan penje po stablima na kojima živi kao parazit. Ima glatke, vječno zelene listove koji se sakupljaju od proljeća do jeseni. Bršljanov list već u malim količinama blagotvorno djeluje na krvne sudove i srce.

Bršljan je dobar prirodni lijek koji može da liječi bolesti slezene, polipe u nosu (ušmrkivanjem soka u nos), bolesti očiju i mekane kosti. Isto tako, bršljan se koristi kao obloga za rane, te protiv kamenca i pijeska u bubrezima. U obliku obloga bršljan dobro i efikasno liječi kožne bolesti (ekceme) i upalu mokraćne bešike. Rane koje teško zacijeljuju treba oblagati sa svježim lišćem prethodno namočenim u vinsko sirće.

Bršljanov plod sadrži u sebi jabučnu i mravlju kiselinu, tanin, pektin i holesterin. Najdjelotvorniji je glikozid hederin koji se nalazi u lišću bršljana i koji širi i sužava krvne sudove, već prema jačini doze. Nije preporučljivo često i u velikoj količini upotrebljavati bršljan, jer u tom slučaju može štetno djelovati. Na pola litra vode ne smije se staviti više od tričetvrtina kašike (usitnjeno) da kuva tri do pet minuta. Nakon toga treba ga ostaviti da stoji poklopljen nekoliko minuta. Pije se tri puta dnevno po malu šoljicu poslije jela, za unutrašnju upotrebu s preslicom i nanom. Za vanjsku upotrebu kao obloga koriste se 2 – 3 kašike na litar vode: bršljana i preslice u jednakim dijelovima.

 

Hercegovina Promo, jul 2014.