Kozje mlijeko je izuzetno zdrava namirnica, a sama koza među životinjama čuvena po svom zdravlju, izdržljivosti i čistoći. Mjere koje su komunističke vlasti u našim krajevima uvele prema uzgoju koza rezultirale su sa malim brojem grla ove stoke u Hercegovini. Poslije posljednjeg rata na mala vrata vratio se uzgoj ove plemenite životinje, ali je i dalje mali broj organizovanih farmi pa se uzgoj uglavnom svodi na nekoliko grla u seoskim domaćinstvima.

Mnoge legende i čudesne zdravstvene tvrdnje su izrečene na račun kozjeg mlijeka i kozije surutke. Pa ipak, malo se koristi u ishrani. Za razliku od kravljeg mlijeka koje izaziva jake i široke alergijske reakcije kozje mlijeko je na tom planu bezbjedno. Takođe, kravlje mlijeko se teško vari nakon tridesete godine života ali ne i kozje koje je lako svarljivo, i samim tim lakše za konzumaciju starijim licima i rekonvalescentima.

Posebno je, zadnjih godina, popularna tvrdnja i priča koliko i kako dobro djeluje kozja surutka na bolesnu jetru, cirozu i oštećenja jetre, kako kozja surutka regeneriše tkivo jetre.

Kozje mlijeko je dragoceno za djecu. Osim što ima fantastična biološka i nutritivna svojstva kozje mlijeko je i jak imunostimulator i podiže imunitet. Vijekovima su teški bolesnici i slaba i rahitična djeca dobijala kozje mlijeko kao lijek za slabo zdravlje. I mnoge priče naših predaka mogu posvjedočiti koliko njih je spaslo kozije mleko.

Kozje mlijeko je skuplje u odnosu na kravlje jer dnevni prinos mlijeka po kozi je i do 10 puta manji od prinosa mlijeka prosječne krave. Potrošnja kozjeg mlijeka u svijetu je 2% u odnosu na kravlje mlijeko. Najviše kozjeg mlijeka se troši na izradu čuvenog kozjeg sira koji je gastronomska poslastica.

Uprkos pomenutim činjenicama i podneblju pogodnom za uzgoj koza hercegovački poljoprivrednici još uvijek nisu u potpunosti prepoznali potencijal za razvoj ove grane stočarstva.

Hercegovina Promo, oktobar 2013.