BiH više od godinu čeka da Hrvatska imenuje svoje članove u mješovite komisije za granične prelaze i pogranični promet, a da li će taj problem biti pomjeren sa mrtve tačke, trebalo bi da bude poznato početkom jula.

 

 

Stanovnici pograničnih dijelova Srpske i FBiH od ulaska Hrvatske u EU susreću se sa brojnim problemima, od kretanja ljudi i robe do razvoja privrede, zbog promjene režima na graničnim prelazima. Problemi su svakim danom sve veći, jer zvanični Zagreb ne dostavlja imena svojih članova komisije.

BiH je taj posao završila još u martu prošle godine, a izabrani članovi su konstatovali da ima mnogo problema čije rješavanje čeka zeleno svjetlo hrvatske strane.

Savjet ministara BiH je, imajući u vidu ozbiljnost problema do kojih je doveo takav odnos hrvatske strane, na posljednjoj sjednici ponovo odlučio da podsjeti Hrvatsku na obaveze koje je preuzela.

Ministarstvo inostranih poslova BiH zaduženo je da u bilateralnim sastancima na najvišem nivou od nadležnih organa Hrvatske i EU zatraži ispunjavanje preuzetih ugovornih obaveza u vezi s formiranjem komisija koje su predviđene Ugovorom o graničnim prelazima i Sporazumom o pograničnom prometu.

Ministri su ukazali na to da mješovite komisije nisu formirane više od 16 mjeseci nakon sporazumima predviđenog roka.

Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak kaže za „Glas Srpske“ da su svjesni problema u kojima se nalazi BiH, posebno stanovnici uz rijeku Savu, i dodao da bi novi razgovori sa hrvatskom stranom mogli da počnu idućeg mjeseca i to u Dubrovniku.

– Učestvovaću na jednom forumu u tom gradu koji počinje 9. jula, a uvodničar je hrvatski šef diplomatije Vesna Pusić i to će sigurno biti prilika da otvorimo ovo pitanje i da to budu neki prvi koraci ka konačnom formiranju komisija i rješavanju ozbiljnih problema građana – kazao je Crnadak.

Naglasio je da očekuje da će biti dobre volje i saglasnosti i dodao da će ministarstvo na čijem je čelu nastaviti da radi sve što je u njegovoj nadležnosti kako bi stavili tačku na to pitanje.

– Stavićemo to pitanje na sto kolegama iz Zagreba jer mora da bude riješeno što prije. Nema vremena za čekanje – zaključio je Crnadak.

U vezi sa kategorizacijom graničnih prelaza, koja je na snazi od 1. jula 2013. godine i ulaska Hrvatske u EU, više pograničnih opština izrazilo je negodovanje jer su izgubile raniju kategoriju graničnih prelaza na svojoj teritoriji.

Pored toga, trpi i privreda jer je ranije veliki broj građana prelazio, kupovao robu u BiH i vraćao se u Hrvatsku. Na prelazima gdje više nije dozvoljen međunarodni promet putnika ta praksa više nije moguća, tako da se mnoge trgovačke radnje zatvaraju, što je vidljivo u Novom Gradu, Prijedoru, Kozarskoj Dubici te Kostajnici.

Načelnik opštine Kozarska Dubica Mile Zlojutro kaže da su građani sa obje strane Save na neki način taoci Hrvatske. Naglasio je da problemi u toj lokalnoj zajednici nisu ništa manji nego kada je Hrvatska ušla u EU te da su u nekim dijelovima čak i složeniji za kretanje ljudi i robe.

– Nadam se da će sada ovo pitanje konačno biti pokrenuto jer se problemi gomilaju zbog hrvatske strane, a stanovnici ispaštaju u svakodnevnom životu – rekao je Zlojutro.

Savjet ministara i Predsjedništvo BiH ranije su usvojili zaključke kojima se pokreće inicijativa za izmjenu Ugovora o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske, ali se procedura izmjene oba sporazuma može pokrenuti tek nakon otpočinjanja rada i održavanja prvih sastanaka mješovitih komisija za praćenje sprovođenja tog ugovora i sporazuma.

BiH je u mješovite komisije predložila predstavnike

– Granične policije

– ministarstava spoljnih poslova, bezbjednosti, komunikacija i transporta i spoljne trgovine i ekonomskih odnosa

– Uprave za indirektno oporezivanje

– Kancelarije za veterinarstvo

– Uprave za zaštitu zdravlja bilja

Izvor: Glas Srpske