Turska je od BiH tražila govedinu uzgojenu na bosanskohercegovačkim pašnjacima, a isporučuje joj se ona kupljena u Poljskoj.

 

„Umjesto da sada budemo bezbrižni, jer imamo osigurano tržište na koje možemo plasirati stoku koju uzgajamo, mi smo u brigama. Veliki dobavljači, koji su prošli na tenderu za izvoz govedine u Tursku, okrenuli su nam glavu. Ili nam nude mizerno niske cijene, od 3,5 do 3,7 konvertabilnih maraka [1,7 evra do 1,8 evra] po kilogramu govedine, a oni za istu tu kilu dobijaju 10 KM [pet evra], ili ne otkupljuju od nas nikako“, žali se Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka Unsko-sanskog kantona.

Kaže da je uzgoj goveda veoma skup biznis i da je, ustvari, najmanja cijena po kojoj bi trebali prodavati kilogram tog mesa četiri KM (dva evra).

„Kada je Bosna i Hercegovina prošlog ljeta potpisala sporazum s Turskom o izvozu 15.000 tona govedine na godišnjem nivou, a kako bi pomogla ovoj zemlji nakon poplava, mi – mali farmeri, bili smo presretni. Planirali smo da ćemo naše volove prodati do Nove godine, međutim, neko je, samo što je posao krenuo, sve pokvario. Svaki dan više koje govedo provede u štali farmere dodatno košta najmanje 30 KM [15 evra] dnevno. Sramota je ovo što se radi“, govori Veladžić.

I farmeri u Kantonu Sarajevo su u panici da neće moći prodati svoja goveda. I to toliko da se plaše govoriti za medije. Na pitanje zašto ne govore, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika entiteta Federacija Bosne i Hercegovine kaže da se plaše ucjene velikih kompanija koje otkupljuju meso, odnosno da više neće imati kome prodati svoju stoku.

‘Udar na obraz države’

„Turska je imala samo jedan uslov – da goveda budu uzgojena u Bosni i Hercegovini. I na početku je bilo tako – prodavala su se domaća goveda, sve je nekako procvjetalo – i stočarstvo, i popratne grane, poput transporta, pa su oživjeli i aerodromi…. I onda su se neki odlučili za kraći put do zarade, pa su uvezli stoku iz Poljske i izvezli je kao domaći proizvod. Pa, kad je tako, mogli su i Turci uvesti govedinu iz Poljske, a ne po nju ići preko Bosne i Hercegovine“, kaže Bićo, ističući kao to nije samo udar na domaću proizvodnju, nego i na obraz države.

gz curic finalni

Povećan izvoz, ali i uvoz

Izvoz mesa iz Bosne i Hercegovine u Tursku je 2015. godine u odnosu na prethodnu povećan za više od 15 puta, i to sa 5,6 na 86,5 miliona KM ( 2,8 – 43,2 miliona evra).

Istovremeno, podaci Uprave za indirektno oporezivanje govore i o povećanom uvozu mesa u Bosnu i Hercegovinu, i to prije svega goveđeg, pa je 2014. godinu uvezeno goveđeg mesa u vrijednosti 130,6 miliona KM (65,3 miliona evra), a godinu kasnije 162,7 miliona KM (81,3 miliona evra).

Lani je naročito uspješan bio cargo prevoz sa aerodroma u Sarajevu i Banjoj Luci, a sa kojh su u Tursku otpremljene hiljade tona mesa.

Upravo upozorenja farmera i udruženja poljoprivrednika da svoju živu stoku ne mogu prodati, uprkos velikodušnoj ponudi Turske za otkup, bilo je signal Ministarstvu spoljne politke i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine da preispita o čemu se radi. Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine, kaže za Al Jazeeru da je prva upozorenja dobio u septembru prošle godine.

„To je bio signal da se krene u kontrolu i nadzor u kompanijama koje vrše izvoz u Tursku te alarmiraju i druge nadležne institucije da učine isto“, rekao je Šarović i dodaje da Ministarstvo još uvijek ne zna koje su kompanije prekršile sporazum.

„Taj podatak u ovom trenutku ne možemo precizno iznijeti, jer je nadzor sproveden u tri velika izvozna objekta, a kontrola se nastavlja i sprovodi i u ostalim izvoznim objektima, veterinarskim stanicama i drugim subjektima u lancu odgovornosti. U najmanje jednom izvoznom objektu uočene su nepravilnosti i nedostaci, pa je istom Kancelarija za veterinarstvo uskratila izdavanje izvoznih certifikata“, kaže ministar Šarović.

Iako ni farmeri sa sigurnošću ne mogu uvrditi koja je od kompanija zloupotrijebila sporazum (Piemonte, Bajra, Šišović, Suša ili Mempro), najviše njih sumnja u kompaniju „Šišović“ iz Posušja, a budući da im ona nudi najniže otkupne cijene. Međutim, Ivan Pavković, jedan od direktora kompanije „Šišović“, tvrdi da oni s tim nemaju nikakve veze.

„Nije istina da otkupljujemo po cijeni nižoj od četiri KM [dva evra]. Svima plaćamo 4,5 KM [2,25 evra], plus porez na dodanu vrijednost“, kaže Pavković.

„Mi smo izvezli 4.000 tona mesa u Tursku i sve je to bila roba kupljena na tržištu BiH. Osim toga, kada pakiramo meso i spremamo za izvoz, tu su uvijek u kontroli četiri veterinara iz Turske, tako da nema govora da smo mogli bilo uraditi bilo šta što nije u skladu sa sporazumom“, kaže Pavković.

Veterinarska kontrola – najslabija tačka

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije pak tvrdi da upravo veterinari snose najveću odgovornost, jer oni izdaju dokumente o porijeklu i ispravnosti mesa.

I ministar spoljne trgovine i ekonomskih poslova priznaj da su veterinarske kontorle „slaba tačka“ u ovom poslu, koji je trebao preporoditi bh. industriju mesa.

„U pravu ste, to je zaista slaba tačka. O tome smo obavijestili nadležna entitetska ministarstva, ali i druge kontrolne organe. Uočeno je prilikom kontrole da je vršeno nepravilno popunjavanje pasoša životinja, nepodudaranje podataka sa podacima iz Vanjskotrgovinske komore, odsustvo bilo kakve evidencije o klanju u izvoznim objektima.“

Zbog svega ovoga uveliko se počelo govoriti da će Turska pooštriti mjere uvoza mesa, pa čak i poništiti sporazum. Međutim, iz Ambasade Turske u Bosni i Hercegovini nisu ovo mogli ni potrvditi, ni negirati.

„Upoznati smo sa situacijom, ali Ambasada nema mandat komentirati ovakve stvari, niti iznositi bilo kakve informacije“, rečeno je iz Sektora za trgovinske poslove Ambasade Turske.

Ministarstvo spoljne trgovine je, kako kažu, tursku stranu o svemu obavijestilo, i usmeno i pismeno, a sve s namjerom da se spasi što se spasit može i to, prije svega, za „dobro poljoprivrednika Bosne i Hercegovine“.

I dok farmeri čekaju da ponovo dobiju dobre vijesti i izvedu svoje volove iz štala, Ministarstvo vanjske trgovine je pokrenulo opsežnu istragu i pojačalo kontrole u kompanijama koje su dobile posao izvoza mesa.

Ispaštaće cijelo društvo

„Od Uprave za indirektno oporezivanje zatražili smo da se izvrši kontrola krajnje namjene svih količina bescarinskog izvoza mesa iz Evropske unije u 2015. godini. Istovremeno, od Vanjskotrgovinske komore BiH zahtijevamo pooštravanje procedure izdavanja certifikata o porijeklu mesa koje izdaje ova institucija kao javno ovlaštenje. Ministarstvo i Kancelarija za veterinarstvo su, u opštem interesu, ostvarili odgovarajuću saradnju i sa istražnim organima, koji nezavisno rade svoj posao u skladu sa zakonom. Njihov izvještaj ovom pitanju posjeduju institucije koje se bave pitanjima utvrđivanja mogućih zloupotreba“, kaže minsitar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović.

Iako ministar Šarović ističe da neće doći do promjene sporazuma te da će se on nastaviti primjenjivati i ove godine, farmeri, svejedno, strahuju.

„Sa svakim novim danom čekanja mi smo na gubitku. Stoka traži hranu, toplotu, svjetlo, veterinarsku kontrolu… a sve to proizvodi nove troškove. Kada smo krenuli u ovaj posao, mnogi od nas su povećali broj grla, a sada uopše nismo sigurni da ćemo ih moći prodati“, kažu farmeri.

A ono što je sigurno, prema riječima ministra Šarovića, to je da će kompanije za koje se dokaže da su varale, odnosno da su izvozile meso koje nije bh. porijekla, „bez dileme biti eliminisane sa liste onih kojima je odobren izvoz u Tursku“, dodajući da se neće samo na tome stati, ali bez obrazloženja kakve sankcije ih još čekaju.

Na kraju dodaje kako je neophodno unaprijediti lanac kontrole. U suprotnom, kaže, „zloupotrijebiće ga nekoliko ‘mangupa’, a šteta će za cijelo društvo biti nemjerljiva“.

 

Izvor: Al Jazeera Balkan