Ako patite od nesanice, umora, napetosti, straha, glavobolja, bolova u mišićima, neraspoloženi ste, preosjetljivi, razdražljivi i rasejani, glavni krivac je stres.

Čovjeka koji je “pod velikim stresom“ sve nervira, na momente nikoga ne može da trpi, želi da pobjegne od svega, lako plane, često se ne sjeća ničeg lijepog iz bliske prošlosti. Poslije odmora ustaje umoran, stalno priča o poslu, obavezama, ništa ga ne raduje.

Da li zbog promjenjenog načina života, bržeg tempa i sve većeg broja obaveza koje ne ostavljaju mnogo vremena za predah, raznih neprijatnih dešavanja, stres je postao naš svakodnevni pratilac. Nije slučajno Svjetska zdravstvena organizacija stres proglasila epidemijom svjetskih razmjera, a glavni zadatak brojnih stručnjaka je da pronađu pravi način kako da se zaštitimo od njega.

Za početak, treba izbjeći, ukoliko je moguće, nepotrebne neprijatne informacije i nerješive situacije. Čovjek mora da ima izbor u životu, a ako ga nema, onda ulazi u ozbiljan problem. U rješavanju stresnih situacija može da pomogne druženje. U društvu čak i najveći problem koji inicira stresno stanje može da postane mnogo manje važan. Treba razgovarati o onome što nas pritiska, razmjeniti iskustva sa drugima i možda će se upravo tada, kada sagledate problem iz nekog drugog ugla, nametnuti pravo rješenje.

Psihijatar i psihoterapeut dr Aleksandra Bubera preporučuje kako da se suočite sa stresnim situacijama i neprijatnostima koje one nose.

POSAO

Pokušajte da smanjite posao. Čovjek treba da ima radne obaveze, ali ne treba da radi više nego što je potrebno da bi se dokazao. Pokažete da ste izuzetan radnik kvalitetom, a ne tako što ćete raditi preko svojih mogućnosti.

OČEKIVANJA

Treba rasporediti, izbalansirati snage sa ličnim zahtjevima i onim što okolina od vas očekuje. Onog trenutka kada ovi zahtjevi ne budu u balansu, stres će se neminovno javiti. Taj balans, koji organizam po svaku cijenu pokušava da postigne u svakoj sekundi, jeste najvažniji. Odredite koliko možete da radite, i toga se pridržavajte.

SPAVANJE

Kada stres pobijedi, treba prepoznati znake, “spustiti loptu“ i dozvoliti sebi odmor. A najbolji odmor je spavanje. Ukoliko ste napeti, uradite vježbe disanja za opuštanje, meditirajte ili se bavite nečim drugim što vas opušta. Važno je da se naspavate, umorni ionako ništa nećete riješiti.

PROMIJENITE STAV

Promijenite stav prema stresorima i neprijatnim situacijama. Ne treba na njih gledati kao na nešto strašno što će vas uništiti, upropastiti život ili uticati da se razbolite. Možda na to možete da gledate kao na okolnost koja će proći.

PLANIRANJE

Treba bolje isplanirati vrijeme. Ko u tome uspije, u mnogome se zaštitio od stresa. To jednostavno znači da planirate manje obaveza. Uz izbalansiranu zdravu ishranu i umjerenu fizičku aktivnost, bićete na pravom putu izlaska iz začaranog kruga stresa.

PROŠLOST I BUDUĆNOST

Ljudi ne bi trebalo previše kritički da gledaju u prošlost i razmišljaju o budućnosti, jer to može da prizove stres. Recimo, oni koji stalno razmišljaju o prošlosti i o tome šta sve nisu uspjeli da postignu, sigurno će se osjećati loše. A sa druge strane, nije dobro ni stalno mozgati šta nas sve čeka u budućnosti.

Drugačije rečeno, pesimizam i optimizam nisu dobre strategije, već treba biti realan. Sadašnjost je ono što možemo da kontrolišemo, na šta možemo da utičemo – uz adekvatno planiranje budućnosti i korišćenje grešaka iz prošlosti da bismo iz njih nešto naučili, a ne da bismo sebe zbog toga vječno mučili.

URAVNOTEŽITE DISANJE

Izdah mora da traje barem dva puta duže od udaha, a poslije svakog udaha i izdaha napravite pauzu od dvije sekunde. Dovoljno je oko pet ciklusa udisaj /izdisaj u minuti, da biste unijeli dovoljnu količinu kiseonika, i povećali proizvodnju ugljen -dioksida, odnosno da bi odnos između kiseonika i ugljen – dioksida u krvi bio na normali.

Izvor: RTRS