Neuobičajeno toplo vrijeme uticalо je na raniji početak vegetacije biljaka, tako da pripreme za sadnju poljoprivrednih kultura polako kreću u domaćinskim vrtovima Trebinjaca. Šta o tome kažu agronomi, koje sadnice najbolje prolaze u poljoprivrednim apotekama i kakve pripreme trebamo izvršiti prije sadnje donosimo vam u današnjem „Jutru sa Padrinom“.

Agronom iz poljoprivredne apoteke Agro centar Rade Pejović upozorio je da drugačije vremenske prilike ne bi trebale biti znak početak sadnje.

„Ova godina je specifičnija od prethodnih, jer je zbog toplijeg vremena sezona krenula nešto ranije. Ipak to nas ne smije zavarati, s obzirom da postoji mogućnost kasnih mrazeva, tako da još nije vrijeme za sadnju poljoprivrednih kultura“, rekao je Pejović za Padrino radio.

Istakao je da što se tiče pripreme zemljišta za sjetvu, već se može đubriti i ne bi trebalo čekati sa kupovinom sjemenske robe.

„Naročito oprezni trebamo biti sa ranom sadnjom sjemenskog krompira zbog naklijavanja, jer je to je važna mjera koja traje od 30 do 40 dana“, dodao je Pejović.

Raniji početak vegetacije potvrdio je i agronom iz poljoprivredne apoteke „Agro plod“ Igor Dabić, koji nas je detaljnije uputio koji procesi prethode nastaku domaćih namirnica.

„Prije sjetve i sadnje potrebno je pripremiti zemljište. Ljudi koji se duže bave ovim poslom znaju da je prije svega potrebno uraditi zimsko duboko oranje, koje je veoma važno da bi oplemenilo zemlju, odnosno da se donji dio zemlje, koji je humusni i bogatiji sadržajem prevrne na gornju površinu kako bi u toku sjetve na proljeće hranjive materije zemljišta bile prilagođene i dostupne biljkama koje ćemo saditi ili sijati“, objasnio je Dabić za Padrino radio.

Kako je rekao, nakon toga vrši se fino sitnjanje, odnosno priprema zemljišta za krajnju sadnju, gdje se najčešće radi šizelanje ili frezanje.

„U zavisnosti od kulture, potrebno je napraviti brazde, a onda počinje sadnja i sjetva, posle čega na red dolaze sukcesivni radovi kako napreduje vegenatacija biljki“, kazao je Dabić za Padrino radio.

Dodao je da se završni radovi ogledaju u sitnim agrotehničkim mjerama, a uglavnom se odnose na frezanje i okopavanje.

Kako je naglasio, Dabić je dio agronomskog tima pomenute poljoprivredne apoteke, koja već pet godina posluje na području najjužnijeg grada Republike Srpske.

„Registrovani kao savjetodavni poljoprivredni centar, kako bi se odvojili od obične trgovine. Imamo malu laboratoriju, optički mikroskop i lupu za ranu determinaciju patogena i bolesti, posredujemo pri analizi zemljišta, sastavljamo kompletan program ishrane i zaštite biljaka, te na osnovu toga vodimo čitav monitoring brojnim trebinjskim vinogradima“, istakao je Dabić.

Inženjer poljoprivrede iz poljoprivredne apopteke „Milojević“ Mladen Kosjerina upoznao nas je sa tim koja to sjemena Trebinjci najčešće kupuje.

„Sugrađani najviše siju sjemenski krompir, a prednjače rane sorte poput anajsa, adore, karere i borsete. Što se tiče luka dominira sjetva štutgartera iz Holandije, izborka, srebrenca. Pored toga česte su i sadnice dijela sitnih sjemena kao što su mrkva, blitva, peršun i spanać“, kazao je Kosjerina za Padrino radio.

Dodao je da na proljeće možemo saditi voćke koje se sade prije vegetacije, poput trešnje, višnje, kruške, šljive, breskve, ali i određene citruse kao što su limun, narandze, mandarine, ali i masline.

U nadi da će nas i ove godine poslužiti vrijeme, tlo biti plodno, a domaćini vrijedni ostaje nam da priželjkujemo mnoštvo zdravog voća i povrća na tezgama zelene pijace, marketima, pa na kraju i na tanjirima naših sugrađana.

 

 

Mirjana Vidaković / Ivana Kardum

Radio Padrino/ HP media, februar 2020.