Protesti protiv spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti jedna su od trenutno najaktuelnijih tema kako kod nas tako i u regionu. Upravo zbog toga tema ovoga „Jutra sa Padrinom“ su protesti u susjednoj državi, odnosno podrška koju svojoj braći u Crnoj Gori šalju građani Hercegovine.

Povodom teme Jutra na Padrinu razgovarali smo i sa trebinjskim parohom Draženom Tupanjaninom koji je rekao da je usvajanjem Zakona nanesena ogromna nepravda narodu Crne Gore.

Paroh je u izajvi za radio Padrino rekao da su ovi protesti bunt naroda protiv nepravde i poručio:

„Ostajte dostojanstveni i mirni kao i do sada. Imao sam čast da budem učesnik litija u Nikšiću i Herceg Novom, ono što se tamo može osjetiti je impresivno zbog toga što ti ljudi hodaju rukovođeni hrišćanskim načelima. To su molitvene litije u kojima narod izražava svoje nezadovoljstvo“.

Tupanjanin kaže da će Trebinje i dalje pružati podršku braći u Crnoj Gori i da će se u narednom periodu kao i do sada, svakog četvrtka i nedjelje nakon večernje službe služiti molebani kao molitvena podrška braći i sestrama u Crnoj Gori.

„Pozivam sve one koji mogu i nađu malo vremena da poslije večernje službe koja počinje u 18 časova dođu i uzmu učešće u molebanima“. 

Tupanjanin još dodaje da zna da dosta građana iz Trebinja odlazi u Crnu Goru i učestvuje u litijama.

I u ostalim gradovima Hercegovine održane su litije ulicama gradova, a služe se i molebani u mjesnim crkvama.

Da pružaju ogromnu podršku braći u Crnoj Gori potvrđuje i anketa koju smo za ovu emisiju uradili u Trebinju.

Građani krajnjeg juga Srpske po ko zna koji put su istakli da podržavaju proteste i narod Crne Gore i dodali da su nekoliko puta i sami odlazili na proteste u Herceg Novi, Nikšić i Podgoricu.

„Podržavam narod u Crnoj Gori. Moja porodica i ja smo išli na tri protestne šetnje. Moramo da branimo svetinje“, rekla je u anketi za Padrino radio naša sugrađanka Svetlana.

„Protesti su opravdani. Zakonodavstvo Crne Gore prilikom donošenja zakona nije obavilo određene javne rasprave. Mislim da nisu primjenjena opšta zakonska pravila, međunarodnog zakonodavstva, kao ni stvarnog prava crkve na imovinu. S’ obzirom na dugotrajno uživanje, moraju se poštovati principi vlasništva, rekao nam je građanin Trebinja Milan.

„Svetinje moramo braniti, jer čuvanjem njih njegujemo i svoju istoriju“ rekla nam je trebinjka Milica.

Podršku narodu Crne Gore početkom godine okupljanjem na Trgu Sobode pružili su osim Trebinjeca i ostali stanonici Hercegovine. Okupljanje naroda je tada predvodio Vladika Zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije.

 

Tom prilikom Vladika Dimitrije je pozvao vlast u Crnoj Gori da skupi snage i, u najkraćem roku, otvori istinski dijalog i popravi što se popraviti može, prije nego što eventualna primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti postane izvor za ozbiljne društvene diobe sa nesagledivim posljedicama.

Podsjećamo da je i litiju u Herceg Novom takođe predvodio vladika Zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije.

Protesti u Crnoj Gori koji su započeli danom usvajanja spornog zakona biće nastavljeni i u narednom periodu rekao je u izjavi za medije Amfilohije Radović crnogorsko-primorski mitropolit Srpske pravoslavne Crkve.

On je nakon Svetosavske akademije u Podgorici rekao da je ovogodišnja akademija bila je povezana sa molebanom zbog bezakonja koje je ozvaničila Vlada Crne Gore. Mitropolit Amfilohije pozvao je vjerni narod da se suzdrži od bilo kakvih političkih ispada, i iskaže uzajamnu ljubav.

“Izbjegavamo sve zastave, a pogotovo partijske. Poruka ovog skupa je proslava Svetog Save i još jedan poziv vlasti da čuje glas naroda i ukine takozvani zakon kojim su prije svega crkvu lišili imena, koja se tako nazivala 2000 godina unazad, a sada je žele pretvoriti u vjersku zajednicu. Ne može se prema nekome izražavati poštovanje, ako mu se ime unakazi” rekao je Amfilohije Radović.
Naveo je da će se skupovi nastaviti, jer predstavljaju očuvanje svetinja koje nisu samo srpske, već vaseljenske.
“Nastavljamo ovaj krsni hod, a njegov značaj je u tome što je probudio narod. Ovome nije niko dirigivao, već je prvi put ne samo u ovom, već i u čitavom 20. vijeku da je narod Crne Gore ustao protiv bezbožnog zakona, u odbranu svetinja. Sve smo pretrpili, naročito 1945. godine, promičuli se i živjeli u strahu, a jedino što nas je oslobodilo je ugrožavanje onoga što je najsvetije u biću svakog čovjeka. Zato smo ustali u odbranu onoga što je božije.”
Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije je dodao da su sve crkve i manastiri prije svega božiji i crkveni koje nijedna vlast nije tražila da oduzme, a one pripadaju mjestu na kome se nalaze, što je u ovom slučaju Crna Gora, te da je sve što se gradi za dobrobit te države.

 

Podsjećamo, Zakon o slobodi vjeroispovijesti vlada Crne Gore usvojila je 27. decembra prošle godine. Uz žestoko protivljenje SPC i opozicije predvođene DF-om Zakon je zvanično stupio na snagu  8. januara 2020. Za Zakon je glasalo 45 poslanika DPS-a, SD-a, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force, kao i poslanici SDP-a.

Tako je Crna Gora nakon 42 godine dobila novi zakon kojim se uređuje oblast vjerskih pitanja.

Najspornija odredba u prijedlogu Zakona o slobodi vjeroispovijesti je da će vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, koji su izgrađeni ili pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, postati državna svojina, ako ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica nad tim objektima.

Srpska pravoslavna crkva smatra da je novi zakon diskriminatorski prema toj vjerskoj zajednici, te da se njegovim odredbama pokušava oteti imovina SPC-a u Crnoj Gori koja ima svoju “osmovjekovnu kanonsku jurisdikciju na prostoru današnje Crne Gore”.

Od 27. decembra od kada je sporni zakon usvojen građani Crne Gore protestuji i okuplju se u protestnim litijama. Jedna od najmasovnijih bila je proteklog vikenda kada se okupilo oko 140 hiljada vjernika SPC.

 

 

 

Radio Padrino, HP januar 2020.