U Srpskoj ima više od 80.000 “divljih” građevina, a oni koji žele da izbjegnu kazne, zahtjev za ozakonjenje bespravno izgrađenih objekata treba da podnesu do sredine januara 2019. godine.

Srebrenka Golić, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, pozvala je vlasnike ilegalno izgrađenih objekata da što prije podnesu zahtjev za legalizaciju, kako bi izbjegli kazne predviđene u vidu dodatnih naknada.

– Investitor, odnosno vlasnik bespravno sagrađenog objekta, plaća naknadu za uređenje građevinskog zemljišta i rentu obračunatu za korisnu površinu objekta ili dijela objekta koji je predmet legalizacije. Ako ne podnesu zahtjev u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, osim pomenutih naknada dodatno će platiti i naknadu za legalizaciju koja iznosi 20 odsto od obračunatog iznosa ove naknade. Ovaj zakon na snagu je stupio 18. jula – rekla je Golićeva.

Naglašava da je cilj pomenutog zakona da nelegalni objekti budu što prije ozakonjeni, kao i da bude spriječeno dalje nanošenje štete javnim prihodima.

– Donošenje zakona bilo je neophodno s obzirom na to da je rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju istekao 31. decembra 2016., ali je na terenu i dalje veliki broj bespravnih graditelja koji nisu podnijeli zahtjev i nisu ušli u proceduru rješavanja statusa nelegalnih objekata. Bespravnom gradnjom nanosi se nenadoknadiva šteta lokalnoj zajednici zbog trajno ili privremeno izgubljene mogućnosti prostornog uređenja i razvoja, ali i šteta samim investitorima, naročito za one objekte za koje neće biti moguće izvršiti trajnu urbanu integraciju bespravnih objekata u prostoru – objašnjava Golićeva.

Moguće subvencije

Opštine mogu da donesu posebne odluke o subvencijama troškova legalizacije za bespravne individualne stambene i stambeno-poslovne objekte, površine manje od 400 kvadrata, čiji su investitori socijalne kategorije.

Ova odredba se odnosi na lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, a koja su primaoci novčane pomoći u skladu sa propisima o socijalnoj zaštiti, porodice poginulih boraca, RVI, civilni invalidi, borci, izbjeglice, raseljena lica ili povratnici, te žene žrtve rata.

 

Izvor: Blic