Na društvenim mrežama Facebooku i Twitteru bh. građani su se ujedinili sa jednim ciljem – kako i gdje da pomognu drugima šireći informacije o trenutnim dešavanjima, kako u poplavljenim područjima, tako i u organizaciji pomoći.

Korisnici društvenih mreža pokazali su izuzetnu brzinu u obavještavanju, dobru organizovanost i veliku humanost, ali, nažalost, postojali su i oni, ipak u znatno manjem broju, za širenje dezinformacija. Nevjerovatnom brzinom otvarane su Facebook stranice posvećene poplavama i ugroženim područjima, a na ovu ideju građani su se spontano dosjetili, jer su uvidjeli da društvene mreže imaju veliki udio u našem svakodnevnom životu.

Milenko Letić iz Banjaluke dosjetio se da napravi grupu „Poplave Banjaluka“, jer ga je interesovalo šta se dešava na terenu.

„Vidio sam da postoji stranica ‘Poplave RS’, ali ne i direktno za Banjaluku. Napravio sam je i u prvi mah je imala 500 lajkova, nakon dva dana popelo se na 3.000 lajkova i rekao sam djevojci ovo je stvarno uzelo maha“, priča Letić.

Onlajn servisi

Na toj stranici, koja je na kraju sakupila 13.001 lajko, dijelio je savjete vezano za pomoć ugroženima, ko je zarobljen, gdje ljudi mogu da donosu pakete pomoći, gdje su potrebni volonteri, ali i kako mogu biti uplaćene donacije.

„Moja stranica je zaista bila servis građana u svakom smislu te riječi. Bio sam im stalno na usluzi i pomagao koliko sam mogao. Za tri dana, kada je bilo najgore stanje u Banjaluci, spavao sam samo šest sati, jer sam stalno bio u kontaktu sa ljudima i koordinisao ih po terenu“, kazao je on.

Letić je zatvorio stranicu 19. maja i zahvalio svima koji su učestvovali i doprinijeli da pomoć dođe do svih građana.

„Stranicu sam zatvorio, jer nema potrebe više da bude aktivna, počele su pristizati razne dezinformacije i duple informacije do mene. Najviše bih zahvalio Ani Kotur, koja je uvijek imala provjerene informacije i bez koje ova priča ne bi bila potpuna, kao i Selmi Spahić i Suzani Kisin“, naglasio je on.

Novinarka Andrijana Pisarević redovno i neumorno obavještava sve građane o stanju u Šamcu na stranici koju je pokrenula „Pomoć Šamčanima pogođenim u poplavama“.

„Ideju mi je dao kolega kada sam već uveliko počela da koristim svoj Facebook profil za objave, vijesti iz Šamca i dojave o potrebnoj pomoći, ugroženima i drugom. Iako sam odmah otvorila profil da bude javan i da svi mogu vidjeti postove, ipak je bilo potrebno da bude izdvojena stranica koja će se baviti isključivo time i biti mjesto okupljanja. Od velike koristi je što sam dugo novinarka pa znam i povezana sam sa ljudima, brzo i lako dobijem informacije sa terena, mogu da provjerim, pozovem, intervenišem. Samo 48 sati kasnije na ovoj stranci se prijavilo više od 1.000 ljudi sa svih strana svijeta. Nisu to samo Šamčani u dijaspori, nego i mnogi drugi koje zanima kako da pomognu Šamcu. Već prvog dana povezala sam se sa jednom djevojkom sa stranice „Bosanski Šamac – Naš grad na Savi i Bosni“, koja daje sve od sebe da pomogne ljudima, šalje dojave, predlaže, provjerava informacije“, priča Andrijana.

Ona smatra da su društvene mreže pomogle u ovoj nevolji, ali i odmogle.

„Ima svega, i dobrog i lošeg. Pomogle su u vezi sa organizovanjem i dogovaranjem, dojavama, slanjem pomoći i kontaktiam sa inostranstvom.

Loša strana društvenih mreža je što su mnogi koji žive u inostranstvu, zbog prevelike zabrinutosti za najmilije koje je pogodila katastrofalna poplava, pribjegavali raznim smicalicama i izmišljali dojave samo da bi pomoć došla do njih. Nekoliko desetina prijava sam poslala ljudima u Šamcu na određenu adresu jer su mi javljali da se tamo nalaze teški pacijenti, bebe koje nemaju šta da jedu i ljudi koji nisu dobili hranu i tako dalje, a kada je došla pomoć, na toj adresi nije bilo nikoga, jer su već evakuisani. Međutim, deset puta više prijava je bilo sa stvarnim problemima pa zato mislim da je sve to vrijedilo“, kazala je Andrijana.

Dobra strana

Biljana Milošević, sociolog, rekla je da su društvene mreže pomogle ugroženim ljudima kako bi pomoć došla do njih.

„Koliko god da se govorilo o negativnim stranama društvenih mreža, ova tužna situacija prouzrokovana elementarnom nepogodom pokazuje koliko su društvene mreže ovaj put iskorištene na pravi način i koliko je samo života spaseno zahvaljujući njima. Društvene mreže su ujedinile skoro pa region u vezi sa organizacijom punktova za prikupljanje pomoći, u vezi sa izvještavanjem sa lica mjesta, slanjem apela za pomoć i hitnih molbi da je nekom tu i tu ugrožen život“, navela je Miloševićeva.

Ona je istakla kao jedan od važnih primjera spasavanje trudnice u Maglaju kada su mnogi društvenim mrežama dijelili broj mobilnog telefona do ekipe u helikopteru, koja je nadlijatala taj grad i koja je na kraju i spasila tu ženu.

„Oni koji nisu imali sredstava na računima, mogli su da koriste besplatnu internet komunikacuju pošto su mnogi građani otključali svoje mreže. I sama sam iskoristila informaciju koja je objavljena na Facebook u vezi s punktovima za prikupljanje pomoći za ugrožene poplavama. Ovo pokazuje da društvene mreže mogu višestruko korisno da posluže i da to na kraju krajeva zavisi od nas samih kako ćemo ih koristiti“, navela je Miloševićeva.

Izvor: Nezavisne novine