?

Trebinje je, već odavno, jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini ljeti, a sada, zahvaljujući upotpunjenom zimskom programu može se pohvaliti i povećanim brojem noćenja i tokom jesenjih i zimskih mjeseci.

Turistička organizacija Grada Trebinja nastoji da na sve načine predstavi, promoviše i upozna posjetioce sa onim što Trebinje nudi. Na čelu Turističke organizacije nalazi se trideset jednogodišnji Marko Radić, diplomirani ekonomista iz oblasti marketinga, koji je bio gost naše redakcije. Nakon tri godine rada u banakarskom sektoru, u jednom od najvećih korporativnih sistema u Evropi, gdje je stekao znanje i praksu kako izgraditi odnos sa klijentima, te na koji način zadobiti nečije povjerenje i pažnju, Marko sa svojim timom krupnim koracima, kreativnim idejama i projektima od opšteg značaja bilježi evidentne pomake za razvoj turističkog potencijala Trebinja. Tokom ove sedmice već putuje u Banja Luku, kako bi učestvovao na konferenciji „Integrisani turistički proizvod Republike Srpske i aktuelno zakonodavstvo u turizmu“ gdje će, pred mnogobrojnim posjetiocima imati čast da izlaže prezentaciju o turističkim blagodetima hercegovačkih gradova. Da je ova pozicija i te kako odgovorna, zahtjevna i dinamična svjedoči podatak da se, prije tri dana, vratio sa Jahorine, gdje je u hotelu „Bistrica“ Ministarstvo trgovine i turzma u saradnji sa serijalom „Kuhinjica“ organizovalo  „Gastro festival“.

Kakve utiske nosiš sa ove manifestacije i koji je bio vaš zadatak u okviru iste?

Imali smo zadatak da u sklopu te manifestacije predstavimo hercegovačku kuhinju i to smo radili protekle subote. Grad Trebinje su predstavljali Turistička organizacija Grada Trebinja i „Hercegovačka kuća“ koja posluje u okvirima Agrarnog fonda. U spremanju hrane imali smo pomoć udruženja „Slow food Convivium“. Dakle, predstavili smo dio čuvene hercegovačke kuhinje: grah poljak, proizvode od smokve, slatko, pekmez, kolače, rakiju i likere od smokve, pršut, sir iz ulja, škripavac čuveni, polusuvi sir, teletina ispod sača i naravno naša vina. Nosili smo crna, bijela i roze vina svih vinara iz Trebinja tako da smo imali zaista jednu bogatu ponudu za novinare koji su gore bili. Imali smo i goste na večeri – vlasnike hotela sa Jahorine, koji su takođe bili oduševljeni. Ono što je najbitnije naglasiti jeste da smo, pored Turističke organizacije Zlatibora jedina turistička organizacija, pogotovo iz Republike Srpske koja je dobila poziv za učešće. Samim tim, to govori da je „Hercegovačka kuća“ i  naša gastro ponuda bitan segment u turizmu.

Koliko je prema tvom mišljenju važna povezanost Turističke organizacije sa gradskim medijima i imate li u planu da ih uključite i u neke od narednih projekata?

Smatram da je jako važna jer su mediji ti koji prenose i na jedan način promovišu sve ono što se dešava u gradu a pogotovo zato što je to uz društvene mreže najbrži prenosiv vid informacija. Imali smo u proteklom periodu jednu akciju sa novinarima sa područja Trebinja, kada smo u saradnji sa Turističkom organizacijom Istočnog Sarajeva obišli njihovu turističku ponudu. Bili smo na Trebeviću, Ravnoj planini, na Jahorini. Imali smo druženje sa novinarima iz sarajevsko – romanijske regije i što se nas tiče, trudićemo se da svake godine sa našim novinarima posjetimo neku drugu turističku destinaciju koja nama bude interesantna, a sa druge strane dovodićemo što više medija i televizijskih kuća u Trebinje.

Kakva je saradnja Turističke organizacije Grada Trebinja sa turističkim organizacijama u regionu?

Saradnja je dobra i nadam se da će biti sve bolja. Imamo potpisane ugovore saradnje sa Turističkom organizacijom Beograda, nedavno smo potpisali saradnju sa Turističkom organizacijom Istočnog Sarajeva. Sa njima intezivno sarađujemo, pogotovo kada je u pitanju Beograd. Čak su bili naši gosti za slavu grada i ti ljudi gdje god da idu nose dio našeg materijala. Tamo gdje mi možda nismo bili u mogućnosti otići, nalazio se naš materijal.

Koliko je registrovano noćenja u 2017. godini u našem gradu i šta je prepoznato kao najveći turistički potencijal?

Ova godina je pokazala bitan pomak što se tiče produžetka turističke sezone međutim to je dug proces na kome treba raditi. Sada vidimo koliko će  u budućnosti da znači  „Grad sunca“ sa svim svojim sadržajima koje će nuditi. Imaćemo zatvoreni bazen, atletsku stazu, saune, teretane i to je možda prilika da se okrenemo nekom sportskom turizmu pošto znamo da je vrijeme u Trebinju jako pogodno za pripreme. Što se tiče noćenja za jedanaest mjeseci ima nešto preko šezdeset šest hiljada registrovanih noćenja, što je bitan pomak, odnosno nekih 30% u odnosu na prošlu sezonu obzirom da je za cijelu proteklu sezonu 52 000 bilo registrovano, a zanimljiv podatak je da je oktobar 2017. zabilježio veći broj registrovanih noćenja nego avgust prethodne godine kada je sami špic sezone.

Koji su glavni problemi koji spriječavaju da se turistički potencijal Trebinja više iskoristi?

Lijepi klimatski uslovi možda nisu dovoljno iskorišteni kao i potencijali rijeke Trebišnjice za sportski vid turizma koji nije bio izražen u proteklom periodu za Trebinje, međutim novim sadržajima vjerujem da će se to bitno promijeniti. Druga stvar koju bih pomenuo jeste taj ruralni turizam, seoski turizam, međutim može se reći da i tu sada ima bitan pomak, osnivanjem Agrarnog fonda i uvezivanjem tih malih proizvođača koji će sada moći doći do izražaja da prodaju svoje proizvode koje su možda samo oni koristili u proteklom periodu. U sportskom, kao i seoskom turizmu ima prostora za napredak. A ono što je sada najbitnije, to jeste taj kulturno – istorijski, odnosno kulturni turizam obzirom da je Trebinje grad sa najviše nacionalnih spomenika u BiH, dakle veoma bogato kulturno nasljeđe i vjerski turizam kao dio svega toga je možda vodeća grana turizma sada u Trebinju.

Možeš li nam reći nešto više o samom programu  koji se priprema za najluđu noć, kao i šta Trebinjci ali i brojni posjetioci mogu očekivati u periodu od 22. decembra do polovine januara naredne godine?

Biće organizovan doček na trgu uz lokalni bend „Krugovi u žitu“ i imaćemo goste „Blah Blah bend“ iz Srbije. Što se tiče ostalog programa, plan je bio da se naprave vikend dani ili svetkovine kako ih nazivaju koja su svojevrsna zamjena za „Zimzograd“. One će obuhvatiti pet vikenda od 22.12. do 14.01. 2018. i mogu da kažem da će vikendi biti tematski obzirom da će svaki vikend različiti proizvođači sa područja Trebinja moći da predstave svoje proizvode. Tako ćemo imati dane vina i rakije, dane meda i domaćih proizvoda, dane rukotvorina. Biće vikend oko Božića posvećen Pravoslavnoj crkvi. Dijelićemo paketiće, a nedjeljom će „Slow food“ da pravi autohtone proizvode tako da će ljudi odnosno građani Trebinja i turisti koji se zateknu tada ovdje u gradu moći da probaju specijalitete. Pohvalio bih i program rezervisan za najmlađe sugrađane, kao što su autići, vozići, leteći ćilim..Mislim da je ove godine bolji sadržaj, budući da će biti zabavnjaka, tamburaša, folklornih igara, narodne muzike. Dakle, za svakoga ponešto.

Kako bi ocijenio petomjesečni projekat vanjskog oglašavanja turističkih potencijala Trebinja, realizovan od strane Turističke organizacije i „HP medija grupe“?

Mogu da kažem da je to bio pun pogodak što se nas tiče i što se tiče reakcija ljudi sa kojima smo došli u kontakt obzirom da kada govorimo o Turističkoj organizaciji, nismo prije radili takav vid promocije i generalno smo se okrenuli tom bržem i agresivnijem vidu marketinga. Video oglašavanje kao i oglašavanje na internetu i društvenim mrežama je najbrži vid promocije, gdje u jednom danu možete doći do velikog broja ljudi.

Kako se suočavaš sa svakodnevnim izazovima u ovom poslu, budući da si se mlad našao na ovoj poziciji koja sa sobom nosi veliku odgovornost?

Na svu sreću, imam radno iskustvo iza sebe koje mi je dosta olakšalo da se priviknem na današnje obaveze. Radio sam  kredite za fizička lica, susretao se svakodnevno sa velikim brojem ljudi, stekao mnoga poznanstva. Neke pozicije iziskuju veće iskustvo, neke manje, ali ono u šta sam siguran jeste da se u turizmu treba dati prilika mlađim ljudima koji su skloni upoznavanju, kojima nije problem da 24 časa rade na promociji i marketingu.

Na koje projekte si najviše ponosan?

Pomenuo bih Anđelkinu kapiju. Poptuno smo je adaptirali, zamijenjena su vrata, prozori, kamen smo uredili, postavili smo nove klupe, posadili cvijeće. Ona je dobila jedan potpuno noviji izgled nego što je bila prije toga. Takođe, mogu da pomenem da smo kod Ministarstva trgovine i turizma prošli na projektu Vidikovca koji ćemo do kraja januara uspješno realizovati. Dakle, na izlasku iz Trebinja ka Bileći, osmislili smo nekih 9 kvadrata vidikovca sa klupama gdje će ljudi moći da dođu da se odmore. Naravno, velikim uspjehom smatram dolazak youtubera iz Danske čija dva videa je pregledalo preko 300 000 ljudi.

Kada je riječ o novitetima, kakvi su planovi Turističke organizacije za naredni period?

Za ovu godinu je planirano da po prvi put  samostalno nastupimo na nekim sajmovima. Plan nam je da odemo u Poljsku. Odlučili smo se za  taj sajam jer su Poljaci jako zainteresovani za ovo područje, redovno dolaze, imaju dobru saradnju sa našim medarima. Veliki je broj agencija koji se interesuju za Hercegovinu i  zato ćemo se pojaviti u Katovicama u martu. Pored toga, imamo dogovor sa Udruženjem novinara Vojvodine. Trebalo bi da prije otvaranja turističke ljetnje sezone dođu ovdje da naprave priloge o Trebinju koje će plasirati za taj dio Srbije koji onako najviše ima afirmiteta prema Trebinju. Planiramo izradu tematskih flajera, novog kataloga, ali i vodiča na minimum petnaest jezika. Pored toga  interaktivni izlozi će biti postavljeni u  Kulturnom centru,  na autobuskoj stanici i muzeju gdje će ljudi koji se tu zadese moći na licu mjesta  da se upoznaju sa gradom, bez da dolaze do Info centra.

 

Jelena Drapić / Hercegovina Promo, decembar 2017.