Hercegovina je geografska oblast koja obuhvata jug Bosne i Hercegovine. Iako postoji velika sličnost u jeziku, narodu, kulturi i identitetu Hercegovina je imala znatno drugačiju istoriju od ostatka Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

 

 

Ovaj prostor je bio naseljen još prije 12 000 godina i svaka civilizacija je ostavila trag u njenom bogatom kulturnom naslijeđu. Kao stara srednjevjekovna zemlja bila je mnogo veća i obuhvatala je dijelove današnje sjeverozapadne Crne Gore, Imotski, dijelove Polimlja i gornjeg Podrinja kao i Boku Kotorsku.

Ime je dobila po tituli „herceg”, vladara ovog područja iz XV vijeka, Stefana Vukčića Kosače. Kroz istoriju se još nazivala i Humska zemlja, Hum i Zahumlje. Posebno značajan period u duhovnom smislu jeste period upravljanja ovom oblasti Svetog Save, sina prvog srpskog vladara Stefana Nemanje.

Hercegovina zauzima oko 20% teritorije Bosne i Hercegovine, a u njoj živi oko 10% stanovništva zemlje.
Bogato kulturno naslijeđe zajedno sa impresivnim prirodnim ljepotama čini ovaj prostor najraznovrsnijim i najatraktivnijim turističkim područjem u Bosni i Hercegovini. Mnogi vide Hercegovinu kao poseban krajolik, neobičan i siromašan rastinjem. Neki dijelovi Hercegovine su zaista takvi, ali Hercegovina ima i neke od najsvježijih izvora, kristalno čiste rijeke i endemične vrste flore i faune. Na pojedinim područjima nalaze se guste zelene šume i lijepa nedirnuta jezera. Rijeka Trebišnjica sa svojim 96,5 km dugim tokom predstavlja najveću ponornicu ovog dijela Evrope. Topla mediteranska klima vlada većim dijelom Hercegovine, dajući drugi bio-sistem od onog koji se javlja u kontinentalnom dijelu bivše Jugoslavije.

Hercegovina je zemlja sunca i kamena, a njezine proplanke i udoline prekrivaju nisko i visoko rastinje kao što su drača, hrast, jasen, klen, smreka i bor. Svakom prolazniku ovaj ambijent nudi nezaboravne poglede i ugođaje oku i duši. Smokve, narovi, grožđe, kivi, mandarine, breskve, rane sorte trešanja, šipurak i masline su plodovi ove sunčane regije.

Mnoga od najboljih vina južne Evrope se proizvode u malim vinogradima zapadne i južne Hercegovine. Vinogradarstvo i proizvodnja vina su u usponu u posljednjim godinama, pa su se sa ovih prostora afirmisali pojedini proizvođači i brendovi. Žilavka i blatina su autohtone hercegovačke sorte, a u istočnom dijelu često se uzgaja i sorta vranac.

 

Takođe proizvodnja sira tradicionalnim metodama uzima maha, mada su sirevi kao što je „Hercegovački sir iz mijeha” i „Hercegovački škripavac” nedovoljno afirmisani na tržištu, iako je njihova autohtonost i prepoznatljivost neupitna.

Ovdje se nalaze impresivni spomenici kulture, istorije i religije, kao i prelijepa priroda, ali za mnoge prava atrakcija Hercegovine su njena jednostavna ali lijepa posvuda razbacana sela i seljani koji obrađuju ovu dragocjenu zemlju.

Bez obzira na to šta radili ili u koji njen dio išli Hercegovina će na vas sigurno ostaviti dugotrajan i snažan utisak.

Facebook komentari

komentar