U Muzeju Hercegovine u Trebinju sinoć je održano predavanje pod nazivom „DNK poreklo Hercegovaca“, na kome je istaknuto da svaki drugi testirani Hercegovac ima najtipičniju genetiku za ostale Srbe, što se može nazvati najčešćom srpskom genetikom.

Predsjednik Društva srpskih rodoslovaca iz Beograda i jedan od osnivača srpskog DNK projekta Jovica Krtinić istakao je da kod Hercegovaca dominira genetika koja se sreće kod ostalih slovenskih naroda.

„Hercegovci imaju još genetičku haplogrupu koja je svojstvena za zapadne Ruse i ona je kod Hercegovaca zastupljena sa 15 do 16 odsto, dok u Trebinju ide i preko 23 odsto“, rekao je Krtinić, napominjući da je tokom testiranja u Hercegovini i sjeveru Crne Gore, gdje su ispitivanja i rađena, pronađeno 11 različitih vrsta genetika.

On ističe da ne postoje hrvatska, srpska, muslimanska genetika, već samo, kako su genetičari nazvali, haplogrupe koje ne poznaju granice.

„Ono što je jasno jeste da postoje neke zone, teritorije, države u kojima je haplogrupa naglašenije prisutna, kaže Krtinić.

On kaže da je I2A najčešća genetička haplogrupa kod Srba svuda iznad 30 odsto, a da u LJubinju ide čak preko 60 odsto.

„Ona ima svoje dve grane – stariju i mlađu. Od najstarijeg pretka, kada je nastala ta genetička grana, prošlo je 2.300 godina. Ona svoje izvorište ima na području današnje Belorusije, Ukrajine i Poljske“, ističe Krtinić.

Prema njegovim riječima, zahvaljujući genetičkim analizama, danas je moguće procijeniti kolika je starost pojedinog ogranka.

„Tako, kada testiramo pojedinca, možemo da ustanovimo u kom periodu je živeo zajednički predak u nekom rodu“, kaže Krtinić i dodaje da su se neka predanja potvrdila, dok su neka otkrivena koja nisu bila poznata ni u predanjima, ni u literaturi.

On ističe da je ovo testiranje ipsilon-DNK hromozoma po muškoj liniji koje se prenosi isključivo sa oca na sina.

„Zahvaljujući njegovoj prirodi moguće je danas utvrditi i najstarije poreklo čoveka koje seže hiljadama godina unazad“, ističe Krtinić.

On je kaže da je istraživanje trajalo od 2016. do 2018. godine i da nijedan region nije tako ispitan kao Hercegovina.

Društvo je u aprilu 2016. godine počelo rad na velikoj studiji ispitivanja etnogeneze stanovništva stare Hercegovine.

Ukupno je testirano oko 500 kandidata.

Do sada su dobijeni rezultati sa više od 300 testiranih, a u toku ovog proljeća očekuje se da će biti završen rad na obradi preostalih uzoraka.

Istovremeno, započet je rad na pisanju studije koja bi trebalo da bude publikovana do kraja ove godine.

 

Izvor: SRNA