Švedski grad Kiruna biće pomjeren 3 kilometra istočno kako ga ne bi „progutao“ najveći rudnik gvožđa na svijetu, piše „Guardian“.

Cijeli gradovi rijetko kada se odlučuju da pokupe sve svoje stvari i „odsele“ se, ali to je upravo ono što cio grad Kiruna mora da učini kako ga na bi progutao rudnik.

Ovaj biblijski zadatak povjeren je kompaniji „White architects“ iz Stokholma koja će u narednom periodu morati da u potpunosti preseli 23.000 osoba.

„Ili rudnik mora da prestane sa radom, što će dovesti od masovne nezaposlenosti, ili grad mora da se pomjeri kako ne bi doživio sigurno uništenje“, izjavio je Krister Lindsted iz ove kompanije.

Osnovan 1900. godine, rudnik iskopava gvožđe koje se dobrim dijelom nalazi i ispod grada koji se sada suočava sa sigurnim uništenjem od strane rude koja ga je učinila imućnim.

„Moramo da budemo razumni. Grad je ovdje upravo zbog rudnika. Niko, pa čak ni đavo, ne bi u drugim okolnostima odlučio da ovdje stvori grad“, izjavio je zamjenik gradonačelnika Niklas siren.

S obzirom na to da se nalazi 145 kilometara unutar Arktičkog kruga, grad je izložen surovoj klimi i niskim temperaturama, ali su bogata nalazišta rude pružila finansijski podsticaj mnogima da se ovdje dosele, i ostanu.

Rudnik u blizini grada proizvodi 90 odsto svog gvožđa u Evropi, dovoljno da se svakoga dana sagradi šest Ajfelovih toranja.

Rudarska kompanija „ Luossavaara-Kiirunavaara“ je 2004. godine saopštila gradu da su njegovi dani odbrojani – kopanje tunela ka njemu pod uglom od 60 stepeni sasvim sigurno će dovesti do urušavanja zgrada.

Deceniju kasnije, u blizini grada počele su da se pojavljuju pukotine koje će u jednom trenutku stići i do njegovih ulica.

„Ljudi ovog grada već 10 godina žive svoje živote u nekoj vrsti limba. Nisu u mogućnosti da dugoročno planiraju, kupe kuću, imaju djete ili započnu novi posao“, tvrdi Viktorija Valdin, socijalna antropološkinja koja sarađuje sa arhitektama u ostvarivanju ovog ambicioznog projekta.

Nakon godina podrhtavanja, grad je otkrio plan koji se tiče njegove budućnosti i koji bi trebalo da bude u potpunosti sproveden do 2023. godine.

Nazvan „najdemokratskijom selidbom u istoriji“, projekat na raspolaganju ima 320 miliona funti koje je obezbjedila rudarska kompanija za izgradnju nove infrastrukture koja podrazumijeva gimnaziju, vatrogasnu stanicu, društveni centar, biblioteku i bazen.

Međutim, najveća briga stanovnika tiče se njihovog novog mjesta stanovanja, kao i procesa koji će odlučiti gdje će se njihov dom nalaziti.

„Ljudi su naviknuti na nisku kiriju i cijenu iznajmljivanja uz visoke prihode, ali to će u budućnosti morati da se promjeni“, priznao je Lindsted.

Rudarska komopanija složila se da kompenzuje vrijednost domova stanovnika plus 25 odsto, ali mnogi od njih smatraju da to nije dovoljno kako bi se na današnjem tržištu kupio novi dom.

Kako bi pomogli ovom procesu, arhitekte posmatraju cijene nekretnina u drugim gradovima a izvršen je i popis domova u Kiruni.

Arhitekte takođe tvrde da je ovo prilika da grad krene ispočetka i privuče mlade ljude koji ga inače nikada ne bi posjetili.

 

Izvor: The Guardian/Glas Srpske