Širom Crne Gore večeras je na molebanima i litijama bilo više od 140.000 vjernika, što je jedno od najmasovnijih okupljanja iako u većini gradova pada kiša ili snijeg, procjenjuje Mitropolija crnogorsko-primorska.

Vjernici i sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske predvođeno mitropolitom Amfilohijem su nakon odsluženog molebana u Hramu Hristovog Vaskrsenja krenuli u molitvenu litiju ulicama Podgorice.

Nakon litije gradom, vjernici i sveštenstvo će se vratiti ispred Hrama, gdje će od 20 časova početi svečana Svetosavska akademija.

Litiji se pridružilo i, kako su saopštili organizatori, nekoliko hijada građana iz Zete, koji su  u 15.30 časova krenuli od crkve Svete Petke u Golubovcima, vjernici iz Kuča, i nekoliko podgoričkih naselja.

Građani okupljeni ispred hrama(Foto: Boris Pejović)

Prije polaska,vjernicima je poručeno da nose samo crkvena obilježja.

Molitvene litije se organizuju u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Litiju u Herceg Novom u kojoj je učestvovalo više hiljada građana, uprkos kišovitom vremenu, predvodio je vladika Zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije.

Prvi put poslije 213 godina, krst Svetog Petra Cetinjskog napustio je selo Lučiće i u rukama vladike Zahumsko hercegovačkog i primorskog Dimitrija, u litiji krenuo put Herceg Novog, do crkve Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj, gdje se se litija iz Sutorine spojila sa onom koja je krenula iz Mojdeža a koju je predvodio otac Zoran Miljanić.

Bratstvo Lučić iz Sutorine, koje je danas bilo u litiji, dobilo je ovaj krst iz ruku Svetog Petra Cetinjskog davne 1806. godine, nakon ubistva starog i slijepog sveštenika Jovana Lučića. Sveti Petar Cetinjski  sahranio je popa Jovana, po kazivanju mještanina Mira Lučića, nakon čega ostavlja  svetinju koju Lučići i danas  čuvaju.

Ka manastiru Savina danas su, uprkos jakoj kiši, osim litija iz Sutorine, Mojdeža i Tople, krenule i molebne litije iz Kuta koju predvodi otac Drago Pešikan i sa Poda, koju predvodi otac Aleksandar Papić. Ispred manastira Savina stiglo je sa pet strana na hiljade građana Herceg Novog koji ne prihvataju usvojeni Zakon o slobodi vjeroispovjesti.

U Beranama se na litiji i molebanu danas okupio do sada najveći broj stanovnika te opštine

 

U crkvi Ružici, na Sinjajevini, jutros je služen moleban, do kog su vjernici došli u litiji.

Oko sto pedeset ljudi do crkve je došlo predvođeno danilovgradskim parohom, Željkom Ćalićem.

Nakon molebana, poručili su da ne daju svetinje, ali ni planine.

Prva litija na Sinjajevini održana je na oko 1.700 metara nadmorske visine.

Na Sinjajevini su bile istaknute i zastave, iako je Episkopski savjet tražio da se na litije nose samo ikone.

Crkva Ružica je na katunu Okrugljak na 1.727 metara.

Joanikije predvodio litiju u Bijelom Polju

Na moleban i Litiju u Bijelom Polju, koju je predvodio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, danas su u kolonama pristizali vjernici koji su krenuli pješice iz Bistrice, Sutivana, Njegnjeva, Majstorovine, Ostrelja, Zatona i drugih naselja te opštine.

Vladika Joanikije je kazao da se ove godine proslavlja osam vjekova od od osnivanja eparhije budimljansko-nikšićke, koju je sveti Sava utvrdio u manastiru Đurđevi stupovi, i isto toliko vjekova Zetske episkopije iz koje je nastala Mitropolija crnogorsko-primorska.

litija bp
Litija u Bijelom Polju(Foto: Jadranka Ćetković)

“I imamo kontinuitet živ i neprekinut iako smo mnogo stradali kroz istoriju. A ovdje takođe  je bila nekada Episkopija humska, koju je sveti Sava osnovao 1220. godine. On je 1219. godine dobio autokefalnost i prošle godine smo slavili osam vjekova od osnivanja Žičke arhiepiskopije, odnosno Srpske pravoslavne crkve, a to je jedno te isto. A ove godine proslavljamo osam vijekova od osnivanja eparhija. Tada je Sveti Sava pravoslavnim obredom krunisao svetog Kralja Stefana Prvovjenčanog. Sjećamo se tih velikih događaja. Naš narod se konačno, u vjeri pravoslavnoj, jevanđelskoj, istinskoj, živoj vjeri utvrdio u vrijeme svetoga Save. Onoj vjeri koja daje smisao svemu onome što radimo i čemu stremimo”, kazao je vladika Joanikije.

Osrćući se na doneseni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, on je kazao da se kroz litije i jednomislena okupljanja narod bori za vjeru koja svemu daje smisao.

“Jer tamo gdje nema prave vjere nema ni smisla. A gdje nema slobode vjere ne može biti prave vjere. Prava vjera je uvijek slobodna i ne može je niko svezati. Mnogi su pokušavali ali u tome nisu uspjeli. Nije uspio ni Neron ni  Dioklecijan, ni Staljin ni Lenjin, ni Broz niti bilo koji despot i tiranin koga je istorija izvela na istorijsku scenu. Draga braćo i sestre, nadahnuti našom svetom vjerom, apostolskom i svetosavskom, nadahnuti našim svetim precima, među kojima su mnogi sveti, među kojima su mnogi glave svoje položili za svetinje, za krst časni i slobodu zlatnu, idući putem naših predaka, krstonosnih, bogonsonih, mi dajemo hriščanski otpor nepravdi. I svaki od vas koji to svjedoči  svojim dolaskom na ove litije je svjedok da je ovaj zakon koji je nametnut  mrtvorođenče rođeno u skupštini Crne Gore,  da je sramota za Crnu Goru jer izaziva podjele. Jer je  diskriminatorski, urađen sa zlom voljom protiv Srpske pravoslavne crkve”, kazao je vladika, dodajući da vlasti „imaju svoje medije, televizije, silu i moć, ali da u rukama naroda istina koju daje Bog“.

litija bp
Sa litije u Bijelom Polju(Foto: Jadranka Ćetković)

On tvrdi da država hoće da preknjiži svetinje na sebe, da im promijeni namjenu, da na takav način ugroze slobodu vjere.

“Jer onaj ko ti uzima dom, on uzima sve, i slobodu, čast i dostojanstvo. Prema tome borićemo i u ovoj namjeri smo jednomisleni i mi sveštenici i narod, od starca do djeteta.  I svi isto po ovom pitanju mislimo iako smo različiti po mnogo čemu, različitih viđenja, različitih političkih opredjeljenja, različitih usmjerenja na razne strane ali po ovome smo jedno. I to su nam naši preci zavještali da u vjeri i odanosti svetinjama budemo jedno, da budemo jaki i zato se objedinjujemo i snažimo ovim zajedništvom i božjim blagoslovom. Kad vidim  ovoliko naroda, naročito djece i omladine, svi imamo osjećaj da smo se pomiješali zajedno sa Svetiteljima, sa našim precima, sa anđelima. To je sila, to je božiji blagoslov”, rekao je Joanikije.

On je kazao da se narod i crkva ne bore ognjem i mačem nego istinom.

“Borimo se vjerom i ljubavlju,  krijepeći se utvrđujući se. Spremajući se da naše svetinje branimo ako bude trebalo i svojim životima, da ih niko ne skrnavi, štitimo zavještanje velikog  kneza MIroslava, kritora ove svetinje, štitimo predanje, istoriju, vijekove,  zavještanja naših predaka. Štitimo  čast i obraz i svoj, i svoga potomstva, želeći da se izborimo u našoj državi za slobodu vjere, da naša vjera bude  ravnopravna sa ostalim vjerama u Crnoj Gori”, rekao je on.

Vladika je istakao da ne mogu dozvoliti da budu diskriminisani i da ne traže ništa više prava nego što imaju i ostale vjere, iako je u pitanju većinska vjera u Crnoj Gori.
“Ali ništa ni manje, ne  želimo da uživamo nikakve povlastice više nego ostali, svima želimo slobodu vjere i pravdu. Boreći se za slobodu i pravdu crkve i vjere mi se borimo za istinski poredak, slogu i napredak Crne Gore. Borimo se da Crna Gora bude  što ljepša, da bude dom za sve bez obzira na sve razlike. Onako kako su donijeli ovaj zakon, isto tako mogu da ga povuku i da izmijene u svim  onim članovima koji su za ckrvu neprihvatljivi.
Kažu da  u vodili dijalog nije samo su  pokušavali da nam nametnu zlo i to da ga nametnu  uz naš pristanak, ne možemo na to pristati nikada. Bolje nam je da budemo i gonjena vjera, jer gonjena vjera rađa svjedoke i mučenike, i ispovijednike nego da prihvatimo na poniženje i nepravdu,  a to bi zapravo bilo, zapravo bi sebi potpisali smrtnu presudu”, rekao je vladika Joanikije, ocijenivši da ovo jeste borba protiv pravoslavlja, i udar na pravoslavlje u Crnoj Gori.

Najmasovniji skup u Beranama

U Beranama se na litiji i molebanu protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti danas okupio do sada najveći broj stanovnika te opštine.

berane
Sa litije u Beranama(Foto: Tufik Softić)

Građani su dolazili organizovano iz nekoliko različitih pravaca, iz mjesnih centara Lužac, Beranselo, Budimlja, Dapsiće, Donja Ržanica, da bi se, uz one koji su se kao i obično okupili u centru grada, u najvećem broju sastali na kružnom toku kod zgrade policije, gdje je saobraćaj jedno vrijeme bio u potpunom prekidu.

Učesnici litije su nosili transparente „Ne damo svetinje“, a pored zgrade Centra bezbjednosti, uzvikivali su: „Policijo, braćo mila, ne slušajte više Mila“.

Litija i moleban su protekli u najboljem redu.

„Pravoslavni narod je uvijek prolazio kroz iskušenja“

Ni kiša nije spriječila nekoliko stotina Pivljana da se nakon molebana u crkvi Svetog Jovana Krstitelja u Plužinama, pridruži, kako su organizatori saopštili, najbrojnijoj litiji u toj opštini koju si predvodili iguman Pivskog manastira, Jeftimije Škuletić, plužinski paroh, jerej Miroslav Mihailović i arhimandrit kijevsko-pečerske lavre Petar Petrić.

Plužinski paroh je kazao da je pravoslavni narod uvijek prolazio i prolazi kroz iskušenja ali da je uz Božiji blagoslov postajao sve jači. Iako bi, kako je rekao, u drugoj prilici narod zbog lošeg vremena ostao kući, ovoga puta riješili su da se priključe litiji što je, kako je rekao, još jedno svjedočanstvo da će na kraju pobijediti.

Izrazio je nadu da će im se i oni koji ne misle tako priključiti i pozvao sve da dođu sjutra veče na Svetosavsku akademiju koja će u Plužinama biti održana u Centru za kulturu sa početkom u 19 časova

Litija je danas održana i u Zeti.

 

Izvor: Vijesti.me