Najpozitivnija stvar ove sezone je prostor koji su dobili mladi igrači i iskoristili ga na pravi način. Minutažu su imali ne samo u timovima koji nisu imali kud, pa su morali mlađima da daju minute, nego i u sastavima koji su se od prvog kola borili za vrh tabele.

Dario Šarić, Bogdan Bogdanović, Jusuf Nurkić, Luka Mitrović, Nikola Ivanović, Edo Murić, Vasa Micić, Nenad Miljenović, Nikola Jokić, Ivan Marinković, Boris Barać, Alen Omić. Lista zaista ne izgleda loše, zar ne?

Svi ovi igrači su imali prostor i igrali zaista dobro u određenim periodima sezone. Neki, poput Bogdanovića, Šarića i Nurkića, postali su i najbolji igrači lige, te pokazali za njihove godine zavidan nivo kontinuiteta igara. Sva trojica će igrati na F4, što znači da su dobijali značajan prostor u pobjedničkim timovima.

Mega Vizuru i Cibonu možemo podvesti kao najprijatnija iznenađenja. Mega, kao najmlađa ekipa u Evropi, odigrala je iznad svih očekivanja svoju sezonu. Osma pozicija i 12 pobjeda, te promocija nekoliko izuzetno talentovanih igrača. Veliki rezultat za ekipu o kojoj se govorilo da sa tako mladim igračima nema šta da traži u ABA.Cibona je bila jedan od predsezonskih favorita, ali je nakon dva mjeseca uslijedio raspad sistema. Otišli su trener Spahija, Amerikanci Strawberry i Janning, te Andrija Žižić. Pomoćni trener Slaven Rimac je preuzeo tim zato što niko drugi nije želio klupu Cibone. Sa rotacijom tankom kao papir, Cibona, na kraju, ne samo da se nije borila za opstanak, nego je otišla na F4.

Crvena zvezda je bez dileme bila najkonstantniji i najbolji tim u ligi. Odbranom su uspjevali da se izvuku i kada ih napad nije išao i kada je izgledalo da gube utakmicu. U prvih šest kola Zvezda je izgubila dva meča, a zatim u narednih 20 još samo dva. Najteži poraz im je bio od MZT u Skoplju – sedam razlike. Od Širokog su izgubili sa jednim, od Budućnosti sa dva i od Cedevite sa četiri poena razlike. To dovoljno govori koliko je Zvezda bila dobra ove sezone.

Čak osam timova nije diralo trenere u ovoj godini, što je za ABA ligu veliki uspjeh, ali je zato ovih šest preostalih izvrtilo trenerskih imena dovoljno da pokriju špansko prvenstvo. Predvodnici su bili Zadar, Igokea i Široki, gdje u jednom trenutku više niste bili sigurni ko vodi ekipu…

To bi otprilike bile pozitivne stvari ove sezone u ABA ligi. Kvalitet igre je bio u velikom padu u odnosu na prošlu sezonu. Broj poena po utakmici također. Finansijski problemi su sve očitiji i sve je manje timova koji mogu da konkurišu za ozbiljan rezultat. Za razliku od prošle sezone, kada je osam timova završilo sezonu sa pozitivnim omjerom, ove sezone ih je samo šest, s tim da je Igokea do 50% pobjeda i poraza došla tek u posljednjem kolu. Razlog vjerovatno leži i u činjenici da je većina lige ovu sezonu igrala na dva fronta i to se, posebno kod debitanata na evropskoj sceni, osjetilo.

Prošle sezone Igokea je napravila provrazredno iznenađenje i generalno, liga je bila mnogo izjednačenija. Zadar, koji se i prošle godine spašavao u posljednjem kolu, pobjedio je sve učesnike F4. Ove sezone su Široki, Zadar i Solnok u većini utakmica izgledali potpuno nemoćno. Split je prošle sezone ispao sa osam pobjeda. Ove sezone to je bilo dovoljno za 12. mjesto. Radnički se prošle sezone borio za Euroligu i zamalo savladao favorita Zvezdu u polufinalu. Ove sezone su uz velike finansijske probleme završili kao jedanaesti.

Nikola Kalinić, Radnički Kragujevac 
I prethodnih sezona smo kukali zbog loših procenata šuta, ali ove sezone je to zaista izgledalo loše… Cibona je sa ispod 36% realizacije šuta za tri poena prva u ligi. Osam timova je ispod 32% realizacije sa ove distance, a čak četiri tima su ispod 30%. Radnički je sa gotovo 29 ispaljenih šuteva po utakmici na samo 31% ubačenih trojki. Broj pogođenih trojki je također u padu u kompletnoj ligi, a ukupan ligaški postotak realizacije je pri evropskom dnu.Šta tek reći za slobodna bacanja? Slobodno bacanje je najbolji šut u košarci, ali u ABA ligi takav dojam teško možete da steknete. Čak pola lige je imalo manje od 70% realizacije slobodnih bacanja, pola lige! Olimpija od početka sezone nije mogla da pogodi olimpijski bazen, tako da su oni najgori u tom segmentu sa očajnih 58% realizacije. Niko u ligi nije prišao blizu 75% timski sa penala. Najbolja je Cedevita sa 72% ubačenih slobodnih bacanja. U Španiji je to dovoljno tek za 16. mjesto.

Ove sezone, kao nikada ranije, gledali smo utakmice sa serijama izgubljenih lopti, promašenih penala i zicera, te vrlo lošim procentima šuta. Povrede bitnih igrača da i ne pominjemo…

MVP I PRVA PETORKA LIGE

PG Demarcus Nelson 9,7 ppg; 60% za 2p; 3,1 sk; 3,3 ast; 1,5ukr

Već smo ga detaljno predstavili u ovoj kolumni, tako da nema šta puno da se doda. Racionalan, pametan, odličan u odbrani. Bolji kada je utakmica teža i neizvjesnija. Ne krije se u važnim trenucima. Drži igru Zvezde na svojim leđima i da nema njega, ovaj tim bi bio dramatično slabiji. Bez ozbira što je daleko od klasičnog pleja, kada je on na terenu nema anarhije u igri. Može da brani tri pozicije i kralj je neprimjetnog postizanja poena. I na terenu i van njega kvalitetan karakter, koji lako može da se uklopi sa različitim profilima ličnosti. Nije neko kome treba posebna pažnja. Uglavnom šuti i radi, a rezultati se najbolje vide u koloni pobjeda i poraza njegovog kluba.

bogdan bogdanović SG Bogdan Bogdanović 15 ppg; 4,0 sk; 4,0 ast 1,3 ukr; 52 pogođene trojke;Također smo o njemu već pisali u ovoj kolumni. Najbolja sezona u karijeri do sada. Imao je oko Nove godine briljantan period igre, kada je izgledalo da sve što zamisli, sprovede u djelo. Iako bek-šuter, silom prilika je trošio puno minuta na mjestu organizatora igre. Pregurao je i krizu šuta za tri poena u završnici sezone, kada je u tri meča pogodio samo četiri puta iz 24 pokušaja.

Doslovno je nosio napad tima na svojim leđima u većini mečeva. Odbrane su se maksimalno fokusirale na njega, ali je svejedno uspio da sezonu okonča sa 15 poena po utakmici. Jedini je bek u ligi sa dvije pogođene trojke po tekmi (Siriščevića i Younga ne računam, odigrali su premalo utakmica). I ovaj podatak vam govori u kakvoj je šuterskoj krizi ABA liga. Ima još prostora za napredak i to je najbolje od svega.

SF Tarence Kinsey 13,0 ppg; 37% za 3p; 80% slo bac; 4,5 sk; 2,0 ast; 2,0 ukr;

Ovdje također nije bilo nikave dileme. Niskih krila u ovosezonskom izdanju ABA lige nije bilo ni za lijeka, ali i da je bilo, ovaj čovjek je bio za glavu i ramena iznad svih. Igrao je izuzetnu i timsku i individualnu odbranu. Predvodio je ligu po ukradenim loptama. Lupao monstruozne blokade šokiranim protivnicima. Pogađao trojke, pogađao iz driblinga sa poludistance, zakucavao, prikucavao, pogađao slobodna bacanja, igrao sa povredama leđa i skočnog zgloba.

Kinsey je uvijek shvatao koncept timskog igrača i nikada mu ništa nije trebalo reći dva puta, bez obzira gdje se nalazio – Cleveland, Istanbul, Beograd. Nakon njegovog odlaska u SAD, liga je ostala bez jednog od najboljih Amerikanaca koji su pohodili ove prostore. Njegovi potezi će se pamtiti…

Dario Šarić 
PF Dario Šarić (MVP) 16,3 ppg; 56% 2p; 9,5 sk; 3,0 ast; 1,4 ukr;“U jednom trenutku sam pomislio da previše treniram. Nisam izlazio iz sale, a napretka nije bilo. Nikakvog. Možda treba malo da stanem, da se odmorim? Nisam znao šta više da radim“.

Jedna od najboljih izjava uvijek iskrenog Darija Šarića. Šarić je najbolji strijelac i skakač lige, a tek ima 19 godina. Plus nije statistiku nabijao u nekoj ekipi koja je držala „fenjer“. Hajde da to ovako formulišemo. Da nije bilo Šarića, Cibona ne bi ni vidjela F4, ni na razglednici. Imao je minutažu, imao je i pravo na grešku, nije imao adekvatnu izmjenu. Sve to stoji, ali opet, Dario se nije iživljavao na terenu. Nije igrao privatne utakmice i nije gurao sebe na uštrb tima. Tim je pobjeđivao zbog njega.

Šarić je pogađao, skakao i asistirao. Malo je prevodio loptu, malo čuvao centre, kontrolisao šuplji Cibonin reket svojom sposobnoću da u svakom trenutku uhvati defanzivni skok i na kraju odveo tim na F4. Kako je Cibona izgledala u decembru, ovo je za njih prvorazredni uspjeh.

C Jusuf Nurkić/Ratko Varda

Nisam mogao da se odlučim. Obrtao sam na sve načine, ali prednost nisam mogao da dam nijednom, zato obojica dijele mjesto na poziciji centra. Nurkić je imao izuzetnu statistiku (12 ppg: 6sk, 60 šuta iz igre, 70% slo, bacanja) za nekog ko igra tek petnaestak minuta u prosjeku, a Varda odigrao jednu od najkompletnijih sezona u karijeri i dao pravi doprinos ekipi Mega Vizure.

Nurkića već sada guraju među 15 prvih izbora narednog NBA drafta (mada Chad Ford sa ESPN-a i dalje uz tekst o njemu drži sliku Afrikanca iz Senegala). Za svoju visinu i težinu ima izuzetno brze noge. Aktivan je pod oba obruča i ubacuje 12 poena po utakmici na čistu energiju i snagu. Leđima prema košu gotovo da još uvijek nema nijedan pravi potez i to je ono što je zastrašujuće. Kako će sa ovim fizikalijama izgledati kada usavrši centarsku tehniku? Problem su mu lične greške i činjenica da još uvijek nema snage da igra puno minuta u kontinuitetu.

Varda, Katić

Ratko Varda je sezonu završio sa gotovo 15 poena po meču uz 5,6 skokova i 50% šuta iz igre, te 80% realizacije slobodnih bacanja. Jeste možda šutirao koju trojku previše, ali većina centara u ligi nije imala rješenje za njegovu igru licem i leđima prema košu. Varda je bio i solidno veteransko prisustvo u svlačionici. U samo četiri meča ove sezone nije ubacio dvocifren broj poena i to najbolje govori koliko je konstantno dobro igrao. Ratko je igrao u NBA i svuda po Evropi, ali ovo je vjerovatno jedna od najboljih njegovih sezona, gledano od početka od kraja.NAJBOLJI ŠESTI ČOVJEK

Charles Jenkins

Opet laka odluka. Po dolasku u Zvezdu, Jenkinsa je uhvatio sindrom Omara Cooka. Cook do Zvezde nije mogao da pogodi ništa, onda se u ovom timu pretvorio u Marka Pricea (Chuck Eidson je više puta tokom te sezone zvao da pita je li to isti onaj Cook koji je s njim igrao u Francuskoj. Kada je dobio potvrdan odgovor tek onda mu ništa nije bilo jasno).

Charles nikada nije bio kamena ruka poput Cooka, ali nikada do Zvezde nije prebacio 35% šuta za tri poena. U Zvezdi je postao jedan od najboljih trojkaša lige i neko ko, bez obzira na ulogu rezerve, garantuje desetak poena po meču. Jenkins igra kao što i trenira – snažno. Sezonu je završio sa 48% šuta za tri poena i nešto malo ispod 80% realizacije slobodnih bacanja. Zna da zakomplikuje u kontri i vrlo često ima sumnjiva dodavanja, ali radi ono što strani igrač treba da radi – donosi prevagu kada je na terenu i preuzima odgovornost u neizvjesnim završnicama.

Terens Kinsi, Kinzi

NAJBOLJI ODBRAMBENI IGRAČ Tarence Kinsey

Čovjek čija odbrana ne zavisi od sudijskog kriterija. U poplavi raznih batinaša i rukometaša, koji se maskiraju kao dobri odbrambeni igrači, ako im sudije dopuste da biju, Kinsey nije tukao svoje protivnike, ali su se oni mučili da mu daju koš. Najbrže ruke u ligi, uvijek odlično postavljen, Kinsey je sve ove godine odlično kombinovao timsku odbranu sa odbranom jedan na jedan. Kada protivnički igrač krene na prodor, uvijek mora jednim okom gledati gdje je broj 21.

Krhka građa ga je od početka karijere usporavala, jer gotovo da nije bilo sezone koju je Kinsey počeo i završio u jednom komadu. Velika je šteta što ga neće biti u završnici sezone.

IGRAČ KOJI JE NAJVIŠE NAPREDOVAO

Nenad Miljenović

Uvijek lucidni Miljenović je konačno dobio prostor da pokaže šta može i to uopšte nije izgledalo loše. Ustvari, izgledalo je odlično. Iako tek ima 21 godinu, Miljenović je već prošao put od „vanserijskog talenta“ i „dragulja“, do „ne može igrati ozbiljnu košarku“ i nazad.

Kako je igrao u Mega Vizuri? Evo ovako… 10 poena po meču; 53% šuta za dva poena; 75% slobodna bacanja; 3,4 skoka; 5,2 asistencije i 1,2 ukradene lopte. Miljenović je razigravao sve u timu, a najviše Vardu, pogađao kada ostane sam i bio jedan od najvažnijih igrača u ekipi koja je ostvarila 12 pobjeda. Mora još puno da radi, ali je pokazao svima i sebi da pripada i da može. Niko ove sezone nije napredovao više od njega.

NAJBOLJI STRANAC

Willie Warren

Niko nije igrao lakše, niti postizao poene lakše od čika Willija. Ako ste malo ispratili inače vrlo lošu ekipu Solnoka, mogli ste da vidite kako se Willie poigrava ne samo sa svojim čuvarima, nego i sa kompletnim protivničkim ekipama. Po sedam minuta ne bi pogledao koš nego bi razigravao saigrače i onda kao da kaže „a sada ja…“ i odbrane uglavnom nije bilo. Posebno kući. Willija gostovanja nisu puno zanimala, vjerovatno još u dubini duše sebe proklinje zašto nije izašao na NBA draft kada je mogao.

Kada mu se igralo, Willie je zamalo pravio „triple double“ sa 30 ubačenih poena, driblao između paralisanih protvinika i zabijao trojke preko pet ruku. Pri čemu se uopšte nije ispucavao. Warren je u 17 utakmica ove sezone, prije nego što je spakovao kofere i strugnuo iz živopisnog Solnoka, imao 15,5 poena po tekmi; 50% šuta iz igre; 46% trojke; 75% slobodna bacanja; 3,3 skoka; 5,3 asistencije; 1,2 ukradene lopte. Šteta što je luda glava…

dejan radonjić

TRENER GODINE Dejan Radonjić

Može da se diskutuje i o Slavenu Rimcu i Dejanu Milojeviću, ali kada neko ima samo četiri poraza u sezoni i kada je najveći poraz među ta četiri iznosio sedam razlike, onda je to najbolja argumentacija. Puno je pritiska bilo na njegovim leđima. Biće ga još više kako se sezona bliži kraju. Insistirao je na odbrani i čvrstini od početka, to je i dobio od svojih igrača.

Zvezda je bila konkurentna u svakoj utakmici ove sezone i to je možda i najveći kompliment za trenera. Tim je vjerovao u ono što on priča u svakom meču do sada. Ne mora niko ništa da vam objašnjava, to se vidi na terenu. Radonjić se konstantno drži svojih principa, vjeruje u svoj način. Njegove ekipe ne umiru u ljepoti, igraju tvrdo i snažno sa puno kontakta i pobjeđuju, što je na kraju dana, ono najvažnije.

PETORKA MLADIH IGRAČA

Vasa Micić, Nikola Jokić, Nikola Ivanović, Ivan Marinković, Nenad Miljenović.

PETORKA „PENZIONERA“ (30+)

Marko Marinović, Sani Bećirović, Čeda Vitkovac, Dragiša Drobnjak, Ratko Varda.

NAJBOLJA UTAKMICA SEZONE

Partizan – Crvena zvezda 83:86 (produžetak)

derbi, partizan, zvezda, dragićević

Putnike u Euroligu i ove sezone će odlučiti F4. Svi se zalažu za plej-of, jer i dalje ostaje šansa da u jednoj utakmici prospeš sve što si gradio čitavu sezonu, ali nema slobodnih termina. Ove sezone barem nismo imali bruku sa tumačenjem propozicija, a sva četiri učesnika F4 barem ispunjavaju propozicije Eurolige.Fijasko se desio krajem sezone, kada je Solonk odbio da dođe u Beograd jer su igrali njima važniju utakmicu Eurochallenge cupa. Solnoka vjerovatno više neće biti u ABA ligi, a ko će ih zamjeniti ostaje da se vidi. Pominju se klubovi iz Bugarske, Austrije i Makedonije.

U ABA ligi ništa ne može lako. Tako će i F4 ove godine biti igran tri, umjesto dva dana, ali što smo sve pregurali do sada, preguraćemo valjda i to…