Islamski vernici danas počinju četvorodnevnu proslavu jednog od dva svoja najveća praznika -hadžijski Kurban-bajram (Dan žrtve).

Prvog dana praznika obavlja se bajramska molitva – Bajram-namaz. Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva mjeseca i 10 dana poslije Ramazanskog bajrama.

Kurban-bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće u Ćabi, odnosno u Meki, u Saudijskoj Arabiji, najvećem islamskom svetilištu. Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza punoljetnih islamskih vjernika, ukoliko mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život svoje porodice. Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovjesti, nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.

Praznik se zove Kurban-bajram jer se tada prinosi žrtva – kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje Bogu. Prinošenje žrtve značajan je dio hadža.

Taj obred vrše svi oni koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso (od kurbana) deli sirotinji, susjedima i rodbini. Biblijska i kuranska priča o žrtvi slične su, ali u Bibliji đavo iskušava Avrama da li će da žrtvuje sina Isaka, a u Kuranu iskušava Ibrahima da li će žrtvovati sina Ismaila. Predanje se završava tako što Alah zamjenjuje Ismaila žrtvenom životinjom poslatom iz raja.

 

Izvor: Kurir