Ako vas put u narednim godinama povede preko Vilusa ili na crnogorsko primorje, nemojte se iznenaditi ako vam zatreba i prevodilac. Naime, u „balkansko fabrikovanje novih jezika“ odavno su se uključili i crnogorski zvaničnici i lingvisti pokorni aktuelnom režimu. Čitavom civilizovanom svijetu je apsolutno normalno da se zvanični jezik u najmoćnijoj zemlji svijeta ne zove „američki“, nego sasvim normalno „engleski“, u Australiji i Južnoafričkoj Republici imaju isti zvanični jezik. U velikom Brazilu ne pričaju „brazilski“, a ne postoji ni „kanadski“. I dok se ostatak svijeta čudi, na Balkanu Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci, po novom scenariju pričaju različitim jezicima iako se jako dobro razumiju. Veća je vjerovatnoća da Srbin iz Bileće neće razumjeti Srbina iz Vranja (iako obojica pričaju srpski), nego što će mu biti nejasno šta je rekao Hrvat iz Dubrovnika ili Crnogorac iz Nikšića. Isti je slučaj sa Hrvatom iz Dubrovnika i Hrvatom iz Čakoveca.

Tako se nemojte iznenaditi kada za nekoliko godina u crnogorskim novinama pročitate priču koja glasi ovako:

“ Soldat je po povratku kući dobio influencu, pa je smješten u špitalj. Tamo je zateka’ čiste lencune, a garderobu je odložio u škatulu…potom je iz gatnjika isukao lapis, krknuo se udesno i napisao priču o tome kako su ga zamalo mušketali …  za ručak je užicom pojeo fadžolu.“

Onda ćete morati otići na internet stranicu „translate.google.com“ na kome će do tada, nadamo se, postaviti opciju „Montenegrian“ ili možda „Montenegroese“ (i englezi će imati muke). Tamo će vam objasniti da je ovaj vojnik dobio grip, i da je smješten u bolnicu gdje je zatekao čiste čaršave a garderobu odložio u kutiju, da je iz učkura isukao olovku, da se pomjerio (krknuo!!!) udesno i pisao o tome kako su ga zamalo strijeljali. Na kraju je kašikom jeo pasulj, prenosi „translate.google.com„.crnogorski word

Zanimljiv tekst na ovu temu donosi beogradski dnevnik „Danas“:

>> Crnogorska akademija nauka i umjetnosti objaviće do kraja godine registar sa preko 40.000 riječi koje će biti osnov za izradu prvog “Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika”.

Za realizovanje ovog projekta formiran je savjet kojim koordinora prof. dr Tatjana Bečanović. U tom tijelu je 17 njenih kolega, a dogovoreno je da „Rječnik prvijenac“ bude štampan na ćiriličnom pismu, uz napomenu da se u kasnijim fazama može uraditi i latinično izdanje.

Izvor Rječnika čini “Izvornik”, koji je lani izrađen u Institutu za jezik i književnost “Petar II Petrović Njegoš“, a njime su obuhvaćena djela iz različitih oblasti i disciplina.

U Rječniku će se najverovatnije naći riječi:

abezina (nerazumna osoba), gorko će biti grko, komad – komat, lako – lasno, znoj – pot, podmornica – sumaren, vojnik – soldat, grip – influenca, pasulj – fadžola, žalost – korota, bolnica – špitalj, kirija – ćirija, kutija – škatula, šibica – furmina, kašika – užica, viljuška – pirun, čaršav – lencun, usjedilica – dukotrpna dugočekalica, kišobran – amrela, učkur – gatnjik…

Iako su u jezičkoj praksi mnoge od ovih riječi nestale iz upotrebe, pristalice crnogorskog jezika i dalje su veoma angažovane na vraćanju ovih izraza. <<

B.S. Hercegovina Promo, jul 2013. / dnevnik Danas