Brašno u RS poskupljuje iz dana u dan, kako kažu mlinari, te mjesečno u prosjeku poskupi za 10 evra po toni.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, kaže da je brašno od žetve pšenice u julu poskupjelo za više od 60 evra po toni, a razlog tome je skuplja pšenica.

“Ranije je pšenice bilo za 140 evra po toni, a sada je u prosjeku srbijanska 185, mađarska 200 evra, dok je brašno bilo oko 175, a sada je već 235 evra u Srbiji, a sa transportom kod nas ta veleprodajna cijena je viša od 270 evra po toni, bez PDV-a. U prosjeku cijena skače za 10 evra po toni mjesečno”, kaže Kos.

Tvrdi da bi time moglo doći i do poskupljenja hljeba i peciva, te da se već postepeno dižu cijene.

“Pšenica je berzanska roba i ona ne trpi dogovaranja. Ne postoje mjere da se to spriječi i može se očekivati još veći rast. Onaj ko ima kvalitetnu pšenicu u Mađarskoj neće da je prodaje do februara – marta iduće godine, jer čeka da ta cijena skoči još za tridesetak evra”, kaže Kos, koji dodaje da bi do viših cijena moglo doći i ukoliko bude narastao vodostaj Dunava.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina, kaže da prema njihovim saznanjima ne bi trebalo doći do poskupljenja hljeba i pekarskih proizvoda ukoliko ne bi došlo do drastičnog povećanja cijene brašna.

“S obzirom na to da se najavljuje povećanje cijene brašna, mi pretpostavljamo da dalji rast neće premašiti 10 odsto i nadamo se da ćemo to moći amortizovati kako ne bi dalje oštećivali budžet građana”, rekao je Pelemiš, koji dodaje da su prije dva mjeseca imali poskupljenje za 0,10 KM upravo zbog cijene brašna i goriva.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara RS, rekao je za “Nezavisne” da trenutno poskupljenje brašna nije razlog povećanja cijene pekarskih proizvoda.

“Zasad ne bi trebalo doći do poremećaja, taj rast je zasad zanemariv i ne utiče na cijenu. Mi smo u prethodnom periodu malo digli cijenu, jer postoji potreba za rast plata”, rekao je Trivić.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da su prinosi pšenice u RS bili solidni, iako kvalitet nije bio na nivou koji se očekivao, tako da je velika količina pšenice završila i kao stočna hrana. On kaže da je iz tog razloga došlo do uvoza pšenice i na osnovu cijene kretanja na evropskom tržištu došlo je do poskupljenja brašna, što uslovljava i poskupljenje hljeba.

“Mi u Savezu smatramo da nije bilo baš mjesta za poskupljenje brašna. Ipak su velike količine domaće pšenice otkupljene u mlinove, a oduvijek smo uvozili poboljšivače pšenice iz Mađarske i Srbije, te smatramo da je to povećanje više izazvano višom cijenom goriva nego stvarnom potrebom povećanja cijena brašna uslovljenu povećanjem cijene pšenice”, kaže Marinković.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora, kaže da se po cijenama ne vidi da je hljeb skuplji, ali da je sve više upitno šta mi to plaćamo.

“To je oblast koja je neuređena i teško je upratiti cijenu pekarskih proizvoda i njihovu gramažu. Imamo mnogo pekara i teško je doći do informacije kolika je stvarna cijena hljeba. Danas se sve prodaje – kifle kao hljeb, hljebovi puni aditiva, sjemenki, upitna je njihova gramaža, a neuređenost stvara prilike koje dovode do određenih manipulacija prema potrošačima”, rekla je Marićeva.

 

Izvor: Nezavisne novine