Juče smo postili, a danas je „gastronomskom“ repertoaru nešto sasvim drugačije. Pogledajte šta se to sve može naći na prazničnoj gozbi za Božić.
Mala i ona malo veća djeca obično sa nestrpljenjem iščekuju da prođe Badnji dan (mada to ova druga kategorija nerado priznaje) zbog opojnog mirisa koji se širi iz rerne – pečenju je teško odoliti, to znamo svi. Onim najmlađima se „progleda kroz prste“ pa mogu malo i da „čapnu“ od te gozbe spremljene za sutra, dok stariji samo maštaju o tome. Ukoliko domaćica ima sreće ovaj posao će obaviti domaćin pekući veselicu na ražnju, ukoliko za to postoje uslovi.

Dakle, pečenje je nezaobilazan dio božićne trpeze. Pored njega se na stolu obavezno mora naći i česnica u koju domaćica sakrije novčić, pa onaj kome on zapadne u poštenoj diobi, po narodnom vjerovanju, tokom cijele godine ima pun novčanik para. U nekim dijelovima Hercegovine za doručak ukućani jedu cicvaru, koja se zna začiniti i medom, dok u drugim božićni doručak zna započeti degustacijom ćeškeka (ćeškea, ćešketa) koji je pripremljen dugim kuvanjem za Badnji dan.

Dobra supa je uvijek simbol pravog porodičnog ručka, tako da ni za Božić nema velike razlike. Sarma je jelo koje, naročito u Hercegovini, domaćice rijetko preskaču za Božić i krsnu slavu, baš kao i pršut koji po pravilu oplemeni božićnu trpezu i kao predjelo i kao glavno jelo, te kasnije uz čašu vina i porodičnog razgovora. Uz pršut se obično posluži i ovogodišnja suva domaća kobasica, ukoliko je domaćin imao priliku i uslove da je pripremi.


Raznovrsni prilozi i meze su uvijek dobrodošle: pite, rolati, kiflice u različitim kombinacijama, ali i tradicionalni sir iz mijeha ili mladi sir škripavac. Ko je pripremio kiseli kupus, obično ga posluži uz pečenje, a odavno je „u modi“ i čuvena ruska salata.


Raznovrsni deserti su takođe prisutni: baklave, torte, razni kolači… ko kako voli, a tradicionalne šape i danas ne gube mjesto na trpezama, iako se odavno domaćice žale da oko njih ima „mnogo posla, a nekako slabo prođu“. Ovom kolaču se svi mnogo obraduju nekoliko dana po Božiću, kada ponestane drugih đakonija, jer ne gubi na svom kvalitetu i ukusu.

Bokal ili flaša crnog vina po pravilu mora biti na stolu, još od jutra kada se upali svijeća.


Dekoracija stola je po pravilu svečana, ali jednostavna. Neizostavni običajni detalji su žito, bršljan, svijeća i vino. Kao ukrasi mogu da posluže orasi u ljusci, po mogućnosti klasje žita, lišće i grančice badnjaka, a preko stolnjaka možete posuti i malo slame.

Posluženje za Badnji dan i Božić ne mora da bude bogato, ali bi trebalo da „začinjeno“ mirom i slogom cijele porodice.

Zato Božić i jeste tako čaroban.

Hercegovina Promo/ nadlanu.com, januar 2016.