Pred Bosnom i Hercegovinom je ogroman posao kada su u pitanju evropske integracije, a pod pretpostavkom da sve bude išlo kako treba procjene analitičara govore da bi ona pred vratima EU mogli biti za najmanje 10 godina.

„Optimistična je 2025. godina. Naše političke elite čine sve da se oteža put BiH prema EU jer taj put podrazumijeva da mnogi poput njih tu nemaju šta da traže“, rekao je Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Stručnjaci naglašavaju da rok od deset godina kao cilj nije nedostižan, ali pod uslovom da već danas sve institucije u BiH uz odlučne namjere EU počnu da rade na tome, odnosno na ispunjavanju uslova za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo kojom bi se praktično tek odblokirale evropske integracije.

Za podnošenje ove aplikacije potrebno je riješiti presudu „Sejdić i Finci“ i usvojiti mehanizam koordinacije, a nakon izjave o evropskim integracijama koju je usvojilo Predsjedništvo BiH, a potpisali lideri svih parlamentarnih stranaka, neophodno će biti sprovesti niz bolnih reformi u poreskom sektoru, javnoj upravi, radnom i socijalnom zakonodavstvu i tako dalje.

Posljednja inicijativa

Ono u vezi s čim se svi slažu jeste da inicijativu Njemačke i Velike Britanije nakon koje je i potpisana izjava ne treba pustiti i da se radi o možda posljednjoj prilici BiH da se vrati na put EU.

„Ova inicijativa je zadnja gdje će Evropa u punom kapacitetu biti koncentrisana na Bosnu i Hercegovinu i zbog toga smatram da će naši političari ovo shvatiti ozbiljno i da neće doći do nekih komplikacija, mada neki od njih nisu iskreno prihvatili nastojanja EU“, istakao je Predrag Praštalo, predsjednik Evropskog pokreta u BiH, dodajući da BiH ima šansu da oko 2025. godine postane punopravna članica EU.

Što se tiče zemalja koje su posljednje pristupile Evropskoj uniji, njihova iskustva i vrijeme koje im je bilo potrebno za punopravno članstvo razlikuje se od slučaja do slučaja, pa je tako Hrvatskoj od podnošenja zahtjeva do članstva trebalo punih 10 godina, Rumunija i Bugarska sa EU su pregovarale punih sedam godina, dok Srbija koja je aplikaciju podnijela 2009, a status kandidata dobila 2012. godine, planira do 2020. da postane članica EU.

BiH je već 15 godina potencijalni kandidat EU, a prvi ugovorni odnos s Unijom, odnosno Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala je 2008. godine. Treba napomenuti i to da je većina političara u BiH još 2006. godine bila ubijeđena da ćemo 2014. biti u EU kao što su Adnan Terzić, tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH, ili Sven Alkalaj, ministar spoljnih poslova BiH.

U paketu

„BiH će vjerovatno u EU ući u paketu sa Srbijom i Makedonijom i to treba posmatrati na taj način jer ne vjerujem da će EU, kao u slučaju Hrvatske, u svoje članstvo primati pojedinačno države“, smatra Mujkić.

Inače, BiH aplikaciju za članstvo podnosi Vijeću EU, odnosno svim državama članicama EU i ukoliko, obično u formaciji ministara spoljnih poslova, postoji koncenzus o prijemu kandidature, ona se prosljeđuje Evropskoj komisiji (EK). Da bi neka država dobila pozitivan odgovor, odnosno postala kandidat EK, mora da stekne uvid u reforme i usklađenost domaćeg zakonodavstva s EU, što se radi putem upitnika koji sadrži nekoliko hiljada pitanja i taj cjelokupan proces traje najmanje godinu dana. Nakon što se postane zemlja kandidat, EU obično postavi neke uslove nakon čijeg ispunjavanja se dobija datum za početak pregovora, što takođe traje najmanje godinu, mada se može desiti da uz kandidatski status BiH dobije i datum, ali to je najmanje moguća varijanta.

Poslije datuma kreće najozbiljniji posao, odnosno pregovaranje s EU o 35 poglavlja, ali prije svega EU radi tzv. screening, koji opet traje najmanje godinu dana i podrazumijeva provjeru kompletnog zakonodavstva i njegove usklađenosti s EU. Pregovaranje, zavisno od zemalja članica EU, trajalo je od tri do sedam godina.

„Sve zavisi koliko ćemo pregovarati. Sa novim pristupom EU baš optimistična varijanta je da pred članstvom budemo 2020. godine i to pod uslovom da neka poglavlja otvaramo odmah, o njima stalno pregovaramo i zatvaramo ih na kraju“, rekao je Srđan Mazalica, spoljni član Odbora za evropske integracije Narodne skupštine RS.

Izvor: Nezavisne novine