Austrijski list „Die Presse“ i njemački „Rheinische Post“ (RP) objavili su članak novinara Tomasa Rosera pod naslovom „Hrvatska: Gore nego u ratu“, koji se bavi izazovima ove turističke sezone u Hrvatskoj.

„Kriza je od turizma zavisnu Hrvatsku udarila punom snagom“, konstatuje se članku, u kojem se ističe da bi dugoročno to moglo biti dobro za Hrvatsku.

Na početku članka se opisuje prazna Opatija, koja je u ovo vrijeme već puna turista.

„Proljeće u Opatiji je uvijek lijepo, ali ove godine je bilo čudno bez gostiju“, kaže Radovan Lazić iz hotela Adriatic, koji dodaje da je i tokom rata u hotelu bilo ljudi, bile su tu smještene izbjeglice, ali da za vrijeme pandemije nije bilo baš nikoga.

„Otkazivanje rezervacija, financijski pritisak raste, nesigurnost je sve veća – sve to uznemirava ljude“, opisuje Lazić atmosferu u hotelijerskoj branši.

Nijedna evropska zemlja nije toliko zavisna od turista kao Hrvatska, ističe se da je prihod od turizma skoro petina BDP-a.

„Kriza koju je izazvao korona virus stoga je najnoviju članicu EU pogodila kao nijednu drugu: prema procjenama Bečkog instituta, Hrvatska će imati pad provrede od 11 odsto”, objavili su „Die Presse“ i „RP“.

Hrvatski Jadran će od 15. juna biti zvanično otvoren za turiste, a za jesen se prebacuju kongresna okupljanja koja su bila zakazana za proljeće.

U članku se navodi i drugačiji primjer iz hrvatske privrede, a to je Varteks, kojem je „nakon duge krize prošle godine novi kapital dao život“, a sada se uz odijela od tvida šiju i zaštitne maske.

Predsjednik uprave Tomislav Babić ne gleda pesimistično u budućnost, navodi se u članku. Babić smatra da će se proizvodnja vratiti iz Azije u Evropu.

„Proizvodimo za tržište koje nam je blizu pa tako možemo brzo reagirati na trendove, za razliku od konkurencije koja uvozi svu svoju robu“, kaže Babić.

Ističe se da bi Balkan mogao možda profitirati od prekida lanaca snabdijevanja tokom pandemije jer će sada evropske zemlje htjeti imati proizvodnju u blizini umjesto u Aziji, a na Balkanu ima radne snage. Plate isto nisu visoke, dodaje se.

„Hrvatskoj je nakon krize 2008. trebalo pola decenije da se vrati privrednom rastu. Ovaj put bi moglo ići brže: već za 2021. se predviđa rast od 4 odsto“, stoji u članku, u kojem se konstatuje da će trebati nekoliko godina da se nadoknadi ovogodišnji minus.

Zaduženje države će se pak popeti na 90 odsto pa postoji mogućnost „da se najmlađa članica opet ne uspije približiti EU prosjeku, već završi na podu“.

Spominje se i otkazivanje Evropske prijestonice kulture u Rijeci kao još jedan udarac za Hrvatsku.

„Naročiti je problem nezaposlenost, koja se od marta do maja povećala za 32,4 odsto. Trenutni broj od 160 hiljada nezaposlenih mogao bi se udvostručiti do kraja godine“, navodi se u članku koji potpisuje dopisnik Tomas Roser.

 

 

Izvor: Index.hr