Radovi na rekonstrukciji crkve Rođenja Presvete Bogorodice u Ljubinju, doveli su do značajnih arheoloških otkrića.

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Ljubinju proglašena je za nacionalni spomenik BiH. Datira iz 1867. godine i bitan je arheološki lokalitet. Istorija ljubinjskog kraja, antička, a posebno srednjovjekovna, slabo je istražena, pa je utoliko i značaj otkrića do kojih su arheolozi došli veći.

Ivana Grujić, arheolog – kustos Muzeja Hercegovine u Ljubinju, kaže da se tokom prve faze arheoloških istraživanja došlo do izuzetnih rezultata. Otkriveni su temelji dvije starije crkvene građevine – jedna srednjovjekovna iz 12. i 13. vijeka i jedna starija iz ranosrednjovjekovnog perioda.

– Otkrili smo i kasnoantičku grobnicu. Ona je posebno značajna. To je grobnica na svod koja se nalazi ispod oltarskog dijela srednjovjekovne crkve. Otkriveno je 27 srednjovjekovnih, dva kasnoantička i jedan rimski grob orijentacije sjever-jug – rekla je Grujićeva.

Istraživači su pronašli i značajan pokretni arheološki materijal. Ljubinci će imati priliku da materijale poput rimskih amfora, opeke i srednjovjekovne keramike vide na izložbi u Svetosavskom domu.

– Od sitnog pokretnog materijala, najznačajniji je nalaz minđuše sa jednom jagodom koja je urađena od srebra sa pozlatom. Pretpostavljamo da potiče iz 13. ili 14. vijeka. Pronašli smo i srebrni dubrovački poludinar, srebrni dinar i ugarski novac iz 17. vijeka. Dubrovački dinar datira iz 14. vijeka, tada počinje njihovo kovanje i traje sve do 16, 17. vijeka – objasnila je Grujićeva.

Iako su ovo tek preliminarni rezultati, arheolozi kažu da su im mnogo pomogli u utvrđivanju starosti građevina koje su pronađene unutar crkve. Utvrđena je i analogija u gradnji srednjovjekovnog hrama sa manastirima u Tvrdošu i Zavali.

Grujićeva pojašnjava, da su ovi nalazi doprinijeli preciznijem određivanju vremena nastanka građevina, kao i da će iskopavanje koje će uslijediti pokazati prave dimenzije ove dvije crkve i samog mjesta. Naglasila je da se najvjerovatnije radi o središtu srednjovjekovne župe, na što upućuje monumentalnost građevina i način gradnje, kao i novac koji je uložen u gradnju tih objekata. Tvrdi, da se može reći da je ovo bilo važno sjedište u zemlji.

Pošto se u srednjovjekovnom periodu sama crkva nalazila u središtu nekropole, pronađeno je mnogo skeletnih ostataka, koji će biti istraženi da bi se utvrdila njihova starost, a nakon toga biće sahranjeni po pravoslavnim običajima. Arheolozi i dalje nastavljaju sa istraživanjima.

Iskopavanja u samoj crkvi bi trebalo da traju još desetak dana. Crkva na ovim prostorima postoji više od hiljadu godina, što potvrđuju i ranohrišćanske i hrišćanske grobnice, koje su ovdje pronađene. Time je potvrđeno i vjekovno prisustvo srpskog naroda u ovom kraju.

 Izvor: RTRS, Foto: google.com