Domovi zdravlja i bolnice u Republici Srpskoj ne pridržavaju se standarda i propisa o broju zaposlenih, potvrđuju najnovije analize Fonda zdravstvenog osiguranja RS prema kojima u zdravstvenom sistemu postoji višak od ukupno 4.514 radnika. Prema ovoj analizi Fonda u trebinjskoj bolnici od ukupno 340 zaposlenih višak je njih 173, a prekobrojnost radnika i neefikasnost očigledno pada na pleća osiguranika i stvara velike minuse u poslovanju ovih ustanova, prenosi Glas Srpske.

Prema tim analizama, u koje je “Glas Srpske” imao uvid, evidentno je da nijedan dom zdravlja, a ni bolnica ne poštuju normative koje propisuje Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS o potrebnom broju zaposlenih. Tako propisane kvote resornog ministarstva o zapošljavanju medicinskog i nemedicinskog kadra najviše prekoračuje Univerzitetski klinički centar RS, koji je zaključno sa 31. decembrom prošle godine umjesto 1.404 imao 2.843 radnika. Na drugom mjestu po odstupanju od propisanog broja zaposlenih je Bolnica Foča, koja je u ovu godinu ušla sa 307 radnika viška, a mnogo bolja situacija nije ni u Bolnici Prijedor, čiji je platni spisak duži za 244 zaposlena nego što je neophodno.

U fondu ističu da su i ranije ukazivali na veći broj radnika u zdravstvu, ali se negdje uvijek očekivalo, a posebno se to odnosi, kako navode, na rukovodioce, da sve te “prekobrojnosti” i neefikasnosti finansiraju osiguranici.

– Osnivači domova zdravlja su lokalne zajednice koje ništa ili neznatno izdvajaju za finansiranje zdravstvene zaštite, a direktno utiču na politiku zapošljavanja i izbor rukovodstva – poručuju iz fonda.

Dodali su da FZO ne utiče ni na kadrovska pitanja u bolnicama, ali smatraju da je potrebna racionalizacija, kontrola i upravljanje troškovima.

– Nije dobra dugogodišnja praksa rukovodilaca bolnica da novac koji dobijaju od nas samo preusmjere ili rasporede, jer uloga menadžera je da upravlja, planira i kontroliše poslovanje – ističu u fondu.

I u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS ističu da su potrebne bolje kontrole i manji troškovi novca u zdravstvenom sistemu, što podrazumijeva odgovoran pristup prilikom planiranja ljudskih resursa s ciljem da ono što je namijenjeno za liječenje pacijenata za to bude i utrošeno.

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS Vlado Đajić kaže da njihovo rukovodstvo prati potrebe i zahtjeve pacijenata, koje su daleko veće nego ranijih godina, i da na osnovu toga i kreiraju svoj plan rada.

– Godinama nisu primani radnici, tako da je mnogo starijih ljekara i medicinskih sestara, a činjenica je da se dobar ljekar ne može napraviti bez najmanje deset godina radnog staža. Na primjer, za kardiohirurgiju, koju planiramo da otvorimo u februaru, moramo bar šest mjeseci ranije primiti radnike da ih obučimo – objašnjava Đajić.

On dodaje da će njihovih 12 zaposlenih ići na šestomjesečnu obuku u Beograd i Sremsku Kamenicu i da su svi na platnoj listi iako u tom periodu neće raditi.

– Oko 50 ljekara sa četiri-pet klinika u idućih pet godina će otići u penziju, zato moramo ranije planirati, te primiti i obučavati nove ljude – naglašava Đajić i dodaje da normalan čovjek sebi u kući planira, pa tako i odgovoran rukovodilac pravi unaprijed planove.

On dodaje da sve to stvara i veće troškove, koje potom fakturišu FZO RS.

– Ipak, niko ne razumije da možemo naplatiti samo ono što uradimo i da to i fakturišemo fondu, čije se analize često kose sa realnim potrebama – dodao je Đajić.

I direktor Bolnice Prijedor Mirko Sovilj smatra da postojeći standardi i normativi o broju zaposlenih nisu dobro urađeni ili su loše tumačeni. U prijedorskoj bolnici je, kako kaže, 498 stalno zaposlenih, dok su ostali na određeno vrijeme, kao zamjene za radnike na porodiljskom i trudničkom odsustvu ili dužem bolovanju.

– Postojeći standardi posmatraju pružanje zdravstvene usluge shodno broju stanovnika, očekujući na osnovu njih i određeni broj pacijenata. Međutim, u realnosti moramo obezbijediti 24 časa zdravstvenu zaštitu i imati sve specijaliste kako bismo zbrinuli sve pacijente – objašnjava Sovilj.

Direktor Bolnice Foča Radmil Marić kaže da je sa 31. avgustom ove godine imao ukupno 440 stalno zaposlenih. Međutim, imaju, kaže, više od 70 radnika koji će u idućih pet godina ispunjavati uslove za odlazak u penziju.

– Napravili smo već sistematizaciju, kojom je projektovano 380 radnika, i ona je već u resornom ministarstvu, pa čekamo potvrdu – naveo je Marić.

U Domu zdravlja Banjaluka kažu da je na dan preuzimanja dužnosti novog direktora u toj ustanovi bilo 877 radnika, dok ih je danas 871. Tvrde da standardi i normativi predstavljaju okvir za ugovaranje sredstava koji često ne prati stvarno stanje potreba za kadrom.

Nadpolovični višak zaposlenih osim u Trebinju zabilježen je u Univerzitstskom kliničkom centru u Banjaluci, te bolnicama u Foči i Istočnom Sarajevu.

Ustanove sa najvećim viškom medicinskog i nemedicinskog kadra

(podaci sa 31. decembrom 2018. godine)

Ustanove                      Potreban broj radnika     Zaposleni     Višak radnika

 

UKC RS                              1.404                        2.843               1.439

Bolnica Foča                        185                            492                   307

Bolnica Bijeljina                    347                            591                   244

Bolnica Prijedor                    302                             527                   225

DZ Banjaluka                       676                             877                   202

Bolnica I. Sarajevo               171                             373                    201

Bolnica Trebinje                 167                             340                   173

Bolnica Zvornik                    202                              325                   123

DZ Zvornik                          168                              257                    89

DZ Doboj                             207                             280                     73

 

Izvor: Glas srpske