Uz odobrenje autora Milorada Telebaka, jednog od najpoznatijih srpskih lingvista, naš portal vam donosi interesantne priče izdvojene iz njegove knjige „Sa smijehom kroz gramatiku“.
Pčele koje buče
Poput ljudi koji su se rasplinuli po svijetu, i mnoge riječi su se često udaljile od svojih srodnika. Pa da krenemo u potragu za njima.
Stado se zove tako po tome što je stalo tamo gdje je bila dobra paša. A tu je i staja, gdje ovce mogu da se sklone od nepogode i zvijeri. Od stati je još i star, koji dugo stoji, ali i stećak (od stojećak), jer stoji.
Od glagola sjesti izvedene su imenice sijelo i sedlo. A od saditi nije samo sadnica već i salo (ranije sadlo) – masnoća koja se prosto nasadi na tijelo. Ako imate problema sa viškom kilograma, znači da ne znate kad je dosta. A dosta je kad više niste gladni, kad ste došli do sita.
Čovjek se zaprepasti kad se naglo prepadne, zapanji se, tj. ukoči kao panj. Neki se zgranu, kao da su pali s grane, a neki se unezvijere, kao zvijeri.
(Neki univerzitet u šali nazivaju ”unezveritet”, što nije daleko od istine s obzirom na stanje na našim univerzitetima, koji boluju od Bolonje.)
Od glagola kriti izvedena je imenica krilo; u krilo, majka skriva, krije svoju djecu (šta bi ptići bez majčinog krila?!), ali i krov, koji krije, štiti kuću od kiše i snijega.
Vjetar i vijavica nisu povezani samo u prirodi, već i u etimologiji, a srodni su im i ventilator i ventilacija – preko latinskog ventus – vjetar, od ventilare – vijati.
Imenica država nastala je od glagola držati: država je bila prostor koji drži jedan gospodar.
Ima napasnih, agresivnih država, koje se miješaju u unutrašnje stvari drugih država, a ima i neutralnih. (Ova naša je najneutralnija: ne miješa se ni u svoje unutrašnje stvari!)
(U biblioteci, čitalac pita:
– Imate li ”državu”?
-Nemamo. Izdata je! – odgovara bibliotekar. Ali nisam baš siguran da je mislio na Platonovo djelo!)
Zemljom nam vladaju stranci: visoki predstavnik, ambasador, diplomatski kor… Kako glasi oblik množine…? Predlažem – diplomatski korovi!
Kada biste nekoga upitali kakva je sličnost između pčele i bika, on bi, sigurno, odgovorio kontrapitanjem: a kakva je sličnost? Sličnost je ipak velika. Doduše, ne u izgledu, već u porijeklu naziva. Naime, bik buče, a i pčele u košnici bruje, buče, čuje se buka: pčela je prvo bila bukjela, pa bučela, pa bčela i, konačno, pčela.
Ovakve neslućene veze među riječima otkriva etimologija –  nauka o porijeklu riječi, koja utvrđuje njihove korijene i prati razvoj oblika i značenja. Šteta je što se ova najzanimljivija jezička disciplina ne uči u školi. Zato ćemo se ovdje baviti nekim zanimljivostima u vezi s porijeklom riječi.
Straža i strog su srodne riječi (kakva bi to bila straža ako nije stroga!), samo njihovu srodnost zamagljuje promjena vokala u korijenu a : o.
Po postanku su bliski njedra i jedro: i jedno i drugo su u funkciji kad se naduvaju. ”Pomorske” etimologije su i pluća, koja su, kao što se zna, dobila naziv  po tome što su lakša od vode pa plivaju, plutaju po njoj.
Želudac je zato što uvijek nešto želi – čas je gladan, čas žedan. (Kao ono dijete koje se u toku vožnje uporno žalilo majci: ”Jećam đedan! Jećam đedan!” Dosadi to vozaču, jer su sjedili upravo iza njega, i stane pored jednog izvora. Pošto se dijete napilo, autobus je nastavio put. Ali je nastavio i dječak: ”O jećam bio đedan! Jećam bio đedan!”)
Pomoću ušiju čovjek sluša. (One su dokaz dalekovidosti Majke Prirode, koja je prije ko zna koliko milenijuma znala da će mnogi od nas nositi naočari, i eto, vidite gdje nam je postavila uši.)
Noge su da čovjeka nose (a bogami i zanose!) (Jedan se žalio prijatelju da mu je žena dala nogu!
– Pa šta –  tješi ga ovaj. – To je već pola od onoga što si tražio!)
Leđa, grudi, prsa… nemaju jednine – pluralia tantum. (To je zaključio i jedan pijanac. Kaže, kako god gleda ženske grudi, vidi – dvostruko!)
Imenica brak je nastala od glagola brati ( kao što je znak od znati). Svako ubere svoj cvijet i zakiti se njime za cijeli život.
Muž i žena su ravnopravni: žena ne podnosi muža kad je pijan, a on nju kad je trijezan!)
Etimologija riječi suprug i supruga je porazna: potiču od istoga korijena kao i glagol upregnuti i imenica zaprega. I drugo, kako kakva zaprega. Nevezana, ali poslušna, ljudska zaprega.
(Muškarci ne znaju šta je sreća dok se ne ožene. A onda je već kasno! Zato, ako ne možete jedno bez drugoga, vjenčajte se pa ćete moći!
Humoristi su napravili periodizaciju braka: prvih deset godina – muž i žena, drugih deset – brat i sestra, a dalje – dvije sestre!)

***

Tekst preuzet, uz saglasnost autora, iz knjige „Smijehom kroz gramatiku“.

Zabranjeno dalje publikovanje, sva prava zadržava HP media group d.o.o. Trebinje.

Profesor Milorad Telebak, inače rođeni Nevesinjac koji živi i radi u Banjaluci, autor je poznatog TV serijala „Govorimo srpski“, preko 200 radio emisija o srpskom jeziku, osam jezičkih priručnika i blizu hiljadu novinskih tekstova o srpskom jeziku. Posvetio je život obrazovanju i jezičkoj kulturi kod Srba.

Predsjednik Republike Srpske odlikovao ga je Ordenom Njegoša za doprinos kultivisanju srpskog standardnog jezika i razvoju jezičke kulture naroda. Za jezičke priručnike koje je napisao Telebak je dobio književne nagrade „Sveti Sava“, „Kočićevo pero“ i „Stuplje“.

Gospodin Telebak je prošle godine podržao kampanju HP medija grupe „Oni su najbolji među nama“ čiji je cilj medijska promocija mladih ljudi iz Trebinja i Hercegovine koji se po svojim rezultatima mogu smatrati uzorima svojim vršnjacima, ali i onim nešto starijim od njih.

Telebak je tom prilikom odao priznanje HP medija grupi za ovu inicijativu koja ove godine osim istinskih vrijednosti afirmiše i očuvanje srpskog jezika i književnosti, što je prema riječima poznatog lingviste i jednog od najvećih pregalaca na unaprijeđivanju srpske jezičke kulture za šta je nedavno dobio i priznanje Matice srpske, izuzetno značajno u današnje vrijeme kada su takvi primjeri sve rijeđi.

Ukoliko želite da na zanimljiv, duhovit i jednostavan način riješite svoje jezičke nedoumice, ispravite pravopisne i stilske greške, potražite u knjižarama knjigu „Sa smijehom kroz gramatiku”.

 

HP, septembar 2018.