Uz odobrenje autora Milorada Telebaka, jednog od najpoznatijih srpskih lingvista, naš portal vam donosi interesantne priče izdvojene iz njegove knjige „Sa smijehom kroz gramatiku“.
”Mislilac” i ”rađalica”
Muž, muškarac su u vezi sa praindoevropskim korijenom -men-, što znači: misliti. Od istog korijena je i stari glagol mniti, koji je potisnut od misliti, ali se sačuvao u imenici mnenjemnjenje. Muškarac je, dakle, ”onaj koji misli”.
A riječ žena potiče od indoevropskog korijena -gen-, što znači: rađati. Dakle, žena je prvobitno bila samo ”rađalica”. Od istog korijena su i genetika, generacija…
Ženini roditelji su njenom mužu, znamo, tast tašta. Ali pošto tašta znači još i prazna (lijek se uzima natašte, tj. na prazan želudac) – da se podiđe ”praznoj” tašti – za nju je stvoren prikladniji, čak suprotan, naziv – punica, a prema njemu i punac. Tako je zetu, kome oni nisu krvno srodstvo, puno srce punca i punice. Ali samo na riječima.
Kao što ljude životni putevi odvedu i raznesu po svijetu, pa se često ni bliski rođaci ne poznaju, ili čak ne znaju jedni za druge ni da postoje – tako se veza među riječima kida i zbog nestanka njihovog pretka, tj. riječi iz koje su izvedene.
Za mladog hrabrog čovjeka, junaka, bila bi uvreda da ga neko uporedi sa mladim bikom, ali je činjenica da su junak junac vrlo bliske riječi, nastale od starog pridjeva jun, koji je značio mlad (ruski Юnoša – mladić, Юnost – mladost). Junac je mladi vo, a junaštvo je svojstveno mladom čovjeku.
Vjerovatno i vi volite pršutu, slaninu, naročito šarenu, čvarke… – sve što je od krmećeg mesa, od krmetine. Zaokupljeni tim specijalitetima, nikada se niste upitali zašto se za svinju kaže još i krme, krmak, krmača. To je po staroj, zaboravljenoj riječi krma, tj. hrana za stoku, koja je ostavila trag u izrazu krmno bilje.
A kad je već o krmku riječ, evo jedne anegdote.
U toku rata, dodijalo čovjeku da jede samo povrće, povrće…, pa će jednom: ”Toliko sam pojeo kupusa, krompira, kukuruza, tikve, blitve…, da me je stid krmku u oči pogledati!”
Neki samokritičan ”krmak”!

***

Tekst preuzet, uz saglasnost autora, iz knjige „Smijehom kroz gramatiku“.

Zabranjeno dalje publikovanje, sva prava zadržava HP media group d.o.o. Trebinje.

Profesor Milorad Telebak, inače rođeni Nevesinjac koji živi i radi u Banjaluci, autor je poznatog TV serijala „Govorimo srpski“, preko 200 radio emisija o srpskom jeziku, osam jezičkih priručnika i blizu hiljadu novinskih tekstova o srpskom jeziku. Posvetio je život obrazovanju i jezičkoj kulturi kod Srba.

Predsjednik Republike Srpske odlikovao ga je Ordenom Njegoša za doprinos kultivisanju srpskog standardnog jezika i razvoju jezičke kulture naroda. Za jezičke priručnike koje je napisao Telebak je dobio književne nagrade „Sveti Sava“, „Kočićevo pero“ i „Stuplje“.

Gospodin Telebak je prošle godine podržao kampanju HP medija grupe „Oni su najbolji među nama“ čiji je cilj medijska promocija mladih ljudi iz Trebinja i Hercegovine koji se po svojim rezultatima mogu smatrati uzorima svojim vršnjacima, ali i onim nešto starijim od njih.

Telebak je tom prilikom odao priznanje HP medija grupi za ovu inicijativu koja ove godine osim istinskih vrijednosti afirmiše i očuvanje srpskog jezika i književnosti, što je prema riječima poznatog lingviste i jednog od najvećih pregalaca na unaprijeđivanju srpske jezičke kulture za šta je nedavno dobio i priznanje Matice srpske, izuzetno značajno u današnje vrijeme kada su takvi primjeri sve rijeđi.

Ukoliko želite da na zanimljiv, duhovit i jednostavan način riješite svoje jezičke nedoumice, ispravite pravopisne i stilske greške, potražite u knjižarama knjigu „Sa smijehom kroz gramatiku”.

 

HP, septembar 2018.